Baš kao što plaća režijske troškove revnije od bilo koga, starija generacija Osječana ažurna je i u provedbi etažiranja, postupka koji je država propisala još prije desetak godina.

Iako velik broj njih čak i ne razumije o čemu je zapravo riječ i čemu etažiranje služi, prema riječima Kreše Čačije, voditelja Tehničkog sektora u Zavodu za stanovanje, zgrade u kojima živi uglavnom starije stanovništvo odazivaju se na poziv Zavoda da ispune svoju obvezu. Isto je i s povezivanjem zemljišnih knjiga položenih ugovora, za što je postupak potrebno započeti do kraja ove godine. "Samo je 30-ak posto zgrada u Osijeku etažirano, no poslodavac je išao na ruku građanima pa je omogućio povezivanje umjesto etažiranja, što je jednostavniji i lakši proces. Građani ipak ne odustaju od etažiranja, ali to ipak čine u neznatnom broju s obzirom na broj zgrada kojima raspolažemo. Glavni je razlog malog odaziva izostanak suglasnosti svih suvlasnika pa tako postoji slučaj u Kapucinskoj ulici gdje su suvlasnici tužili susjeda jer nije dao suglasnost za etažiranje", pojasnio je Čačija.

Da je riječ o složenom procesu, potvrđuje i direktor Zavoda Darijan Rudan, koji kaže da je još u vrijeme socijalizma trebalo formirati čestice, a budući da to nije učinjeno, velik postotak zgrada u zemljišnim knjigama još uvijek su oranice, voćnjaci, vinogradi i livade. S problemima starim i pola stoljeća djelatnici Zavoda susreću se svakodnevno, pa tako čak ima i zgrada čije ugovore nije moguće položiti, ali ni etažirati zgradu. "Neki su vlasnici na drugom kraju svijeta, drugdje su vlasnici zatvorena poduzeća. No, problem je u biti financijski, jer iz pričuve nerijetko treba platiti i geodetske radove, koji stoje gotovo koliko i cijelo etažiranje", zaključio je Rudan, pozvavši suvlasnike na davanje suglasnosti kako bi se izbjegle neželjene posljedice poput onih u Kapucinskoj ulici.