Više od 70 posto zgrada nije etažirano, a najveća zapreka etažiranju je nesređeno stanje vlasništva u gruntovnici, odnosno neupisano vlasništvo države, državnih institucija nad nekretninama.
S problemima etažiranja susreće se desetak tvrtki u Osijeku među kojima i Zavod za stanovanje kao najveći osječki upravitelj zgrada jer brine za približno 1.600 zgrada s gotovo 19.000 stambenih i poslovnih jedinica.
- Od 2005. godine, od kada Zavod provodi etažiranje, primljeno je više od 600 zahtjeva, a etažirano je stotinjak zgrada. U različitim je postupcima 200-tinjak zgrada, dok se za ostalo čeka rješavanje vlasništva stanova. Neki zahtjevi imaju sve suglasnosti, ali vlasništvo nije uknjiženo. Država nema sređeno imovinsko stanje i to je problem. Nepoznato je i koliko točno ima stanova u državnom vlasništvu. Kada zbog etažiranja zgrade u kojoj je stan u državnom vlasništvu upit pošaljemo Središnjem uredu za upravljanje imovinom u Zagreb, u pravilu se duže čeka na dobivanje suglasnosti, dok je Grad dobar primjer, pojašnjava Darijan Rudan, direktor Zavoda za stanovanje Osijek, nabrajajući kako su najproblematičniji Sjenjak i Jug 2 gdje je, primjerice, jedna zgrada uknjižena na dvije-tri čestice.
Krešo Čačija, voditelj Tehničke službe Zavoda, kaže kako je stanje u zemljišnim knjigama takvo da je starogradnja upisana kao vinograd, oranica, gradilište, te zaključuje: “Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od 1. siječnja 2010. godine prolongirano je etažiranje do 2015. godine”.

Nevenka ŠPOLJARIĆ