Glazbena je umjetnica, glazbena pedagoginja i sveučilišna nastavnica zaposlena na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Doktorirala je 2021. na temi koja potvrđuje snažnu vezu umjetnosti i ekonomije, odnosno ekonomije u području umjetnosti. Majda Milinović i sama je neraskidivo povezana i uključena u rad više glazbenih ansambala s kojima godinama ostvaruje zavidne rezultate.

U dječjem zboru "Osječki zumbići" počeli ste pjevati u dobi od četiri i pol godine, danas ste njegova dirigentica. Koliko je glazbeni odgoj od malih nogu utjecao na ono čime se danas bavite?

- U potpunosti! Ono što mi je u djetinjstvu predstavljalo hobi, danas je moja profesija. Opseg aktivnosti i odgovornosti, naravno, povećao se, kao i moja želja za novim istraživanjima i otkrivanjima područja, ali ljubav prema glazbi i ono isto dječje oduševljenje, ostalo je isto i prisutno sve do danas kada ga doživljavam iz druge perspektive - dirigentice, ali i nastavnice koja tu iskru želi prenijeti na svakog novog pjevača i studenta, u nadi da će se ona što više rasplamsati.

Glazba, roditelji, nastavnici..., pomogli su odrediti vaš profesionalni i akademski put. Kako imate sve reference, je li danas u odnosu na ranije teže ili lakše kulturne vrijednosti učiniti dijelom svakodnevnog života mladih?

- Uistinu imam sreću što sam odrasla u okruženju divnih ljudi, prije svega moje obitelji te najbližih prijatelja i suradnika, među kojima su se kulturne vrijednosti oduvijek njegovale, jer su važan dio našeg identiteta. To je na mene uvelike utjecalo i odredilo me kao osobu kakva danas jesam. Što se tiče mladih, na njih uvijek gledam pozitivno i vjerujem da u svakoj generaciji ima dovoljno onih koji prepoznaju i žive vrijednosti koje uvriježeno identificiraju naše društvo. Ne bih stoga rekla da je danas nešto teže ili lakše, jer svako vrijeme nosi razne izazove zbog kojih se određena obilježja kulturnih vrijednosti mijenjaju - i baš tako i treba biti u cijelom svijetu i u Hrvatskoj. One temeljne vrijednosti uvijek ostaju i na nama je da ih čuvamo, njegujemo i promičemo kroz svoj rad i život.

Prema vašem iskustvu, osluškujemo li dovoljno želje mladih, ili se više nameću klasične kulturne vrijednosti? Da pojasnim, je li tradicionalna kultura dosadna mlađim generacijama?

- Uvijek treba osluškivati mišljenja, stavove i želje mladih te pronalaziti zajednička rješenja za dobrobit cijelog društva. Smatram da je upravo Osijek, kao sveučilišni grad u kojem godišnje boravi i živi gotovo 20 tisuća studenata, sjajan primjer. Budući da sam i sama tijekom studiranja bila aktivna članica Studentskog zbora Sveučilišta, svjedok sam da su mladi kao skupina bili važan čimbenik kulture grada, a i iz sadašnje sam pozicije pozitivnog stava po tom pitanju. Što se tiče tradicionalne kulture, ne bih rekla da je dosadna današnjim generacijama, nego da će ju na pravi način razumjeti i cijeniti u zrelijoj dobi. Ona je, nažalost, ponekad pogrešno prezentirana i percipirana, zbog čega dolazi do odbojnosti među mlađim, a i ne samo mlađim generacijama. Nadam se da će se to s vremenom promijeniti. S druge strane, bilo bi vrlo pogrešno da u vremenu značajnih globalnih promjena inzistiramo isključivo na klasičnim kulturnim vrijednostima i nemamo empatije za prihvaćanje novog i drukčijeg.

Što kao zajednica možemo učiniti da važnost kulture u svakodnevnom životu zauzme značajnije mjesto?

- Trebamo se usmjeriti razvijanju kulturnih navika pripadnika svih dobnih skupina. Ako govorimo o sudjelovanju u kulturnim događanjima, u njih sam gotovo neprekidno uključena u različitim ulogama: umjetničkoj (dirigentskoj i pjevačkoj), menadžerskoj i marketinškoj, pa na temelju dosadašnjeg iskustva mogu sa sigurnošću reći kako će kvalitetne sadržaje zajednica znati prepoznati, cijeniti, u njih će vjerovati i vraćati im se.

Vi nesumnjivo radite na popularizaciji glazbene umjetnosti, vaše umjetničke i menadžerske aktivnosti to potvrđuju. Recite nam više o angažmanima i rezultatima koje ostvarujete.

- Na Akademiji sam, uz nastavu i kolegije tijekom kojih se susrećem sa studentima, članica organizacijskih odbora znanstvenih i umjetničkih skupova, međunarodnih festivala i natjecanja, kao i sudionica brojnih projekata. Voditeljica sam više glazbenih ansambala: dviju sekcija Dječjeg zbora "Osječki zumbići" te Akademskog pjevačkog zbora "Strossmayer". Sa svojim ansamblima redovito prolazim cijeli proces "od partiture do pozornice", stoga se, uz umjetničke, bavim i brojim administrativnim poslovima. Aktivnosti je mnogo, a uz volju, želju, rad i trud stižu i rezultati - nagrade i diplome na međunarodnim i nacionalnim zborskim natjecanjima, uspješno realizirani projekti, snimljeni audio i videomaterijali, itd. Jako mi je drago da imam nesebičnu potporu institucije i kolektiva, pa mi je tako, kao zaposlenici Odsjeka za glazbenu umjetnost, dodijeljeno priznanje za izuzetno zalaganje u umjetničko-znanstvenim istraživanjima. I nešto najsvježije što bih istaknula, a i na što sam ponosna, jest da je moj rad prepoznat i od strane Hrvatskog sabora kulture, gdje sam odabrana za članicu Stručnog savjeta za promidžbu i lobiranje u razdoblju od 2022. do 2026.

Kako se sve nadovezuje jedno na drugo, jeste li temu doktorata odabrali zbog potrebe sakupljanja više znanstvenih informacija, ili zbog osobnih iskustava koje ste kroz znanstveni pristup htjeli podijeliti?

- Oboje. Istraživanje organizacija iz područja umjetnosti te menadžmenta i njegovih temeljnih odrednica u njihovu djelovanju, proizišlo je iz teorijske i praktične potrebe za spajanjem dviju disciplina. Nakon proučavanja relevantne literature i brojnih istraživanja bliske tematike koja su provedena diljem svijeta, ispitani su stavovi rukovoditelja profesionalnih i amaterskih glazbenih ansambala koji djeluju u RH. Interdisciplinarnim su se pristupom željeli utvrditi i povezati elementi menadžmenta u glazbenom, umjetničkom procesu rada, kao i ukazati na potrebu razvijenih složenih i specifičnih vještina te multidimenzijskih sposobnosti rukovoditelja organizacija iz područja umjetnosti, a u fokusu je bila i važnost (menadžerskih) vještina rukovoditelja čije su uloge i zadaci danas vrlo bliski onima menadžera organizacija iz drugih područja djelovanja. U disertaciji su predložene brojne smjernice za unaprjeđenje rada organizacija iz područja umjetnosti.



Kod vas je usavršavanje vidljivo i kroz sudjelovanje na znanstvenim skupovima, održavate radionice i predavanja, objavljujete znanstvene radove. Koje teme pokrivate u ovom segmentu djelovanja?

- Moj je znanstveni i umjetnički interes usmjeren glazbenim ansamblima te gotovo svim aspektima njihova djelovanja, a osobito onima koji mogu pridonijeti njihovu boljitku. Zapišem li to kao ključne riječi, izgleda ovako: organizacija u području umjetnosti; menadžment glazbenih ansambala; menadžment u umjetničkom (glazbenom) radu; menadžerske vještine rukovoditelja glazbenih ansambala.

Uz navedeno i druge osobne obveze, imate li vremena za čitanje? Možete li nam dati nekoliko književnih, ili stručnih preporuka?

- Tijekom godine na uzglavlju mi je nekoliko naslova koje krenem čitati prije spavanja, ali to najčešće ne traje predugo, jer mi je dan ispunjen od jutra do kasnih večernjih sati, pa prevlada umor. Godišnji je odmor razdoblje kada najviše čitam, pa me tako trenutačno zaokupila knjiga autora Matta Richardsa i Marka Langthornea Freddie Mercury: život, smrt i nasljeđe. Freddieja i Queen obožavam, tako da uživam u čitanju koje ovog ljeta teče u ležernom izdanju. Prethodna sam dva ljeta, radi provođenja istraživanja i pisanja doktorske disertacije, provela čitajući stručnu literaturu za kojom, u konačnici, najčešće i posežem. Čitanje mi je važno, jer u mnogo toga što pročitam pronalazim inspiraciju za svoj daljnji rad, kao i rješenja za brojne životne situacije. Nekada iznenadim samu sebe, jer se iz tek nekoliko pročitanih redaka izrodi ideja za nešto novo. Potpuno zadovoljstvo nastupi kada to i ostvarim. Stoga, neću precizirati naslov(e), nego će moja preporuka biti općenita: čitajte!