Ekstremne vrućine opasne za život zaprijetile su čovječanstvu kao nikada do sada. Pravi pakao na Zemlji. Planet gori i već danas je mnogo gore no što su znanstvenici predviđali, a sada kažu da će sve gorjeti od vrućine i da na to nećemo dugo čekati. Šestogodišnji niz od 2015. do 2020. najtopliji je u povijesti meteoroloških mjerenja na planetu. Nevjerojatno, ali u Sibiru je izmjereno čak 38 Celzijevih stupnjeva. Srušen je 80 godina star globalni rekord u Dolini smrti u Kaliforniji s 54,4 stupnja!

Dijelovi Kanade postali su ovih dana topliji od Dubaija. U Lyttonu, gradu udaljenom tristotinjak kilometara od Vancouvera, termometar je pokazao 49,5 stupnjeva, što je najviša temperatura izmjerena u Kanadi od 1937., kada je iznosila 45 stupnjeva. Vrućine su smrtonosne, pa su u Kanadi već usmrtile više od 200 ljudi. Gori i s druge strane granice, gdje je pakleni toplinska val posebno užario američke savezne države Washington i Oregon, inače regije koje su se isticale kao umjerene, i to toliko da su prodavaonice, stanovi i kuće dugo mogli bez rashladnih uređaja. Portland, poznat po klimi s mnogo kiše, tri je dana rušio temperaturni record i došao do 46,1 stupnja. Građane se spašavalo i tako što su otvarana skloništa za hlađenje, gdje su se mogli skloniti i spasiti od vrućina. Na obali Tihog oceana u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Amerike zbog strašnog toplinskog vala temperature su na nekim mjestima i 20 stupnjeva više od normalnih. Opet zvone zvona na uzbunu. Kao krivac opet je označen čovjek, koji kao da svjesno radi na svom istrebljenju i uništenju.



Još je veliki pjesnik Goethe rekao: “Priroda ne prepoznaje viceve; ona je uvijek istinita, uvijek ozbiljna, uvijek stroga; ona je uvijek u pravu; pogreške i pogreške dolaze od ljudi.” A danas znanstvenici uglas ponavljaju kako na Zemlji nitko neće biti pošteđen drastičnih posljedica klimatskih promjena, pa tako i nesnosnih vrućina, zbog razornog djelovanja čovjeka na naš planet. A ono je takvo da se ubrzano približavamo podizanju prosječne temperature na Zemlji za dva stupnja, što ne da je alarmantno, nego najavljuje planetarnu katastrofu i kataklizmički scenarij, koji s pravom izaziva strah. “Ekstremne temperature danas su sto puta češće nego pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Temperaturna razlika između Arktika i Mediterana sve je manja”, iznosi podatke švedski meteorolog Martin Hedberg. Njegov američki kolega Eric Holthaus kaže da se nalazimo u klimatski izvanrednom stanju. Tvrdi kako su ove vrućine svojevrsna savršena oluja koja se dugo spremala, a do nje je došlo nakon više od stoljeća i pol masovnog spaljivanja fosilnih goriva i ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. Za toplinski val, ili toplinsku kupolu, kaže da su osim globalnog zagrijavanja bitnu ulogu odigrale i planine pacifičke obale, jer klimatske promjene ne obuhvaćaju samo zagrijavanje površine planeta nego i zagrijavanje cijele Zemljine troposfere - najnižeg sloja atmosfere. Posebno je to izraženo u planinskim područjima, pa studija iz 2015. otkriva da se planinska područja iznad 2000 metara zagrijavaju oko 75 posto brže od nižih mjesta.

No vratimo se čovjeku - krivcu, ili neprijatelju prirode. Samo je godinu dana staro novo područje klimatskih znanosti koje se bavi istraživanjem ljudskog utjecaja na pojave ekstremnih vremenskih uvjeta, pa tako i vrućina. Već je objavljeno više od 350 studija koje su analizirale vremenske ekstreme diljem svijeta, od vrućina u Švedskoj i suša u Južnoj Africi do poplava u Bangladešu i uragana na Karibima. Rezultat je sve veći broj dokaza da ljudske aktivnosti povećavaju rizik od nekih vrsta ekstremnih vremenskih prilika, posebno onih povezanih s vrućinom. Znenstvenici su utvrdili da je čak 70 posto od 405 obuhvaćenih ekstremnih vremenskih događaja i trendova učestalije ili žešće zbog klimatskih promjena zbog čovjeka. Samo je devet posto događaja ili trendova postalo manje vjerojatnima ili manje ozbiljnima zbog klimatskih promjena. Tako je analiza pokazala da su ljudi utjecali na 79 posto svih klimatskih događaja u kojima je došlo do nekih promjena, a 21 posto događaja i trendova nije pokazalo uočljiv ljudski utjecaj ili je bilo neuvjerljivo. A od 122 studije koje su proučavale ekstremne vrućine diljem svijeta 92 posto ih je utvrdilo da su klimatske promjene vrućine učinile vjerojatnijim ili ozbiljnijim.



Budući da će velike vrućine postati sve veći, učestaliji i opasniji ekstrem na planetu, znanstvenici upozoravaju da je potrebno najhitnije djelovanje protiv klmatskih poremećaja, kao i obuzdavanje čovjeka da i dalje ubija prirodu svaki dan. Jer zbog čovjekovih aktivnosti svijet svake godine emitira oko 41 milijardu tona ugljikova dioksida. Koliko još imamo da do kraja napunimo tzv. carbon buget i da krenemo na put s kojeg će se biti teško ili nemoguće vratiti se? Možda nam je ostalo 15-ak godina, misle neki znanstvenici, a drugi tvrde da je ostalo još manje kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na 1,5 stupnjeva i preživjeli sve nove toplinske udare i druge nedaće. Čovjek je na potezu, jer, kako reče Shakespeare, “priroda će uvijek uzeti svoj danak”.