Da je smijeh odličan lijek ne samo za fizičko i psihičko zdravlje upozoravaju već dugo znanstvenici sa svih strana planeta, ali se unatoč tome ljudi sve manje smiju, jer bitka za preživljavanje i opstanak sve je teža. Struka je izračunala kako se djeca u prosjeku nasmiju i 300 puta na dan, a odrasli tek 17 puta. No, kada pogledamo oko sebe, ali i sami sebe u ogledalu, shvatit ćemo užasnuto da se ne smijemo ni blizu 17 puta na dan. Čini se kao da smo posve zaboravili na sjajne riječi što ih je izrekla američka spisateljica Alla Wheeler Wilcox: "Smij se i svijet će se smijati s tobom - plači i plakat ćeš sam."

Otkako je njemački fiziolog i liječnik, nobelovac Otto Warburg, otkrio kako je najveći broj bolesti što ih nosimo u tijelu izazvan nedovoljnom količinom kisika i da smijanjem i pravilnim disanjem unosimo u organizam mnogo više kisika, znanstvenici svako malo iznose podatke koji bi trebali natjerati ljude na smijeh, jer je on besplatan i efikasan lijek. A na smijeh bi ljude trebao natjerati i zaključak Warburgova istraživanja - ako stanici tijela uskratimo 35 posto potrebne razine kisika, ona će za 48 sati vrlo vjerojatno postati kancerogenom! Općenito, smijeh stimulira mozak, jača mentalne funkcije, pospješuje cirkulaciju i disanje, osnažuje imunitet. Blagodati smijeha dokazao je i utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud. Ustvrdio je da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje, vedrine, optimističnosti i zdravog raspoloženja.



Znanstvene brojke koje govore u prilog smijehu su fascinantne. Da samo 20 sekundi intenzivnog smijeha u tijelu i mozgu proizvodi učinak jednak trominutnom vježbanju aerobika, zaključio je dr. William Fry sa Sveučilišta Stanford, koji je cijelu svoju karijeru posvetio istražujući dobrobiti smijeha. Dokazao je da smijeh poboljšava cirkulaciju, povećava broj otkucaja srca, a osim što pokreće gotovo svih stotinu mišića na licu, pokreće i rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vratnih te mišića glave. Smijeh povećava protok krvi za 22, a stres ga smanjuje za 35 posto. Nevjerojatno je da samo minuta smijeha djeluje kao i deset vježbi na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnom biciklu. Znanstvene su studije dokazale da tzv. smijeh od srca stotinjak puta na dan daje posve jednak rezultat kao 20 minuta kardiovježbi. Uz to desetak minuta smijeha na dan izgara 40 kalorija, pa se smijući u godinu dana može izgubiti dva kilograma. A utvrđena je i veza smijeha s dugovječnosti. Oni koji su tijekom dana često nasmiješeni, koji se smiju od srca, u prosjeku žive sedam godina duže od onih koji se ne smiju. Najnovije istraživanje na čak 54.000 bolesnika, koje je trajalo sedam godina, kaže da su se ljudi koji su se smijali prije izliječili i produžili sebi život. Na istraživanju provedenom na 2015 oboljelih od raka taj je omjer bio 70 prema 30 u korist onih koji su bili vedri i smijali se. U svojim knjigama američki profesor Norman Cousins dokazuje kako glasno smijanje otklanja i teške bolove. Dokazale su to i mnoge druge studije. Smijeh nas može učinkovito zaštititi od bakterijske infekcije, prehlade i gripe, jer struka kaže da je samo 30 do 60 minuta gledanja komedija dovoljno za povećanje razine imunoglobulina A u slini i krvi, koji je dio imunosnog sustava zaštite.

Ljudi se smiju 30 puta više kada su u društvo, a smijeh poboljšava odnose s drugima i razvija mnoge vještine kojima pripada jer umijeće je smijati se i onda kad nam baš i nije do smijeha. A upravo je to čovjeku potrebno za stalno blagostanje. Dokazano je kako smijeh smanjuje potištenost, podiže raspoloženje i vraća životni optimizam. Nosi sa sobom uvijek pozitivne emocije i ubija one negativne. "Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh", spoznao je Goethe, najveći njemački književnik i mislilac. Jer smijeh otkriva plemenitost, nesebičnost, empatiju, pristojnost, velikodušnost, radost…



Smijeh razotkriva čovjeka. Grohotnim se smijehom privlači pozornost, dok se smijehom sebi u bradu smiju obzirne i povučene osobe. Prijateljski raspoložene osobe smiju se tzv. smijehom iz trbuha, cerekaju se oni koji uživaju u tuđoj nevolji, a smijeh onih koji sebe doživljavaju superiornima nalik je roktanju. Struka je utvrdila i kako je humor unutarnja vrijednost čovjeka, njegov pogled na svijet i pozitivan stav, osobina karaktera samosvjesnih i tolerantnih osoba. Osobe koje rade s osmijehom na licu bolje obavljaju posao i brže napreduju. Osmijeh privlači kupce i bolje prodaje robu, jer smanjuje napetost i stvara pozitivan mentalni sklop. A dok se osmjehujemo, radimo nesvjesno i na svojoj ljepoti. Smijeh je prirodni face-lift, zateže mišiće na licu, njeguje kožu, daje joj sjaj i efikasno je sredstvo protiv starenja. Zato - smijte se! Jer, kako ne vjerovati kad Charlie Chaplin reče: “Dan bez smijeha je propao dan.”