Ničeg u životu ne treba se bojati, samo se treba razumjeti. Sada je vrijeme da razumijemo više, tako da bismo se bojali manje - reče glasovita kemičarka i fizičarka, nobelovka Marie Curie. No, iako je to rekla davno, ljudi i dalje neprestano žive u strahu, bojeći se uvijek najviše onog što im je nepoznato. A za AI (artificial intelligence, umjetnu inteligenciju) sasvim se sigurno može reći da je najvećem broju ljudi gotovo svemirski daleka. No ona žuri, galopira i osvaja sva moguća područja ljudskog života, na svakom je našem koraku.

Od pedesetih godina, nakon Drugog svjetskog rata, kada se došlo do spoznaje kako električna računala nisu samo strojevi za hvatanje brojeva nego i alat za manipuliranje simbolima, započela je realizacija velike ideje da se stvori takva inteligencija koja bi uspješno oponašala ljudsku inteligenciju. Tehnologija je posve okupirala čovjeka, pa ga zamjenjuje na sve većem broju mjesta. Nakon revolucije u tehnologiji, industriji, ekonomiji, medicini... strojevi istiskuju čak i slikare, dizajnere i druge umjetnike. A sada su se već pojavili i roboti koji su uspješno svladali i veliku prepreku umjetnoj inteligenciji - naučili su razmišljati poput čovjeka. Znaju kako napraviti složene planove, prilagoditi strategiju, koristiti se prirodnim jezikom kako bi se dogovorili s drugima, stvaraju partnerstva i saveze, znaju čak i blefirati. Umjetna inteligencija danas je silno moćno dostignuće koje svaku sekundu mijenja svijet, a znanstevnici kažu da je riječ o nezaustavljivoj sili budućnosti koja će mijenjati u korijenu i sve ljudske navike. Stoga nije ni čudno što se procjenjuje da će u 2022. godini svjetsko tržište umjetne inteligencije dostići 62 milijarde dolara.



No strah od ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i dalje postoji, pa dok su jedni sigurni da im AI znači siguran i snažan razvoj, drugi su uvjereni da im je umjetna inteligencija konkurencija i da ugrožava čovječanstvo. Idu tragom velikih autoriteta, pa kažu kako je fizičar Stephen Hawking govorio da bi umjetna inteligencija mogla potpuno zamijeniti čovjeka i navode njegovu izjavu: "Učinkovita umjetna inteligencija najveći je događaj u ljudskoj povijesti. Ili najgori. To još ne znamo… Jednom kada dođe do razine da se sama može replicirati, nadvladat će čovjeka… Ne budemo li kvalitetno pripremljeni za sve opasnosti koje ona donosi, suočit ćemo se s moćnim autonomnim oružjem i novim načinom nekolicine da zavlada mnogima." Dovoljno za još veći strah. A kad ulje na vatru doda i megapoduzetnik Elon Musk, koji reče da je "umjetna inteligencija temeljni rizik za preživljavanje ljudske civilizacije", sve postaje megastrah. Musk je k tomu zakuhao do kraja izjavom: "Sve dok ljudi ne ugledaju robote kako šeću niz ulicu i ubijaju ljude, ne znaju kako bi reagirali jer im je sve to nestvarno. Umjetna inteligencija rijedak je slučaj o kojem mislim da moramo biti proaktivni s regulacijom umjesto reaktivni, jer mislim da će u trenutku kad reaktivno reagiramo na umjetnu inteligenciju biti prekasno." Je li doista tako? Može li umjetna inteligencija postati pametnija od ljudi? Hoće li na kraju i uništiti čovječanstvo?

Među znanstvenicima nema unisonog zaključka. Na jednoj su strani oni koji tvrde da će AI sigurno postati pametnija od ljudi, i to vrlo brzo, da je nećemo moći kontrolirati i da će ta superinteligencija donijeti i kraj ljudskoj generaciji. Elon Musk tvrdi da će AI biti pametniji od ljudi već 2025. godine. Na istom tragu je futurist Ian Pearson, koji umjetnu inteligenciju vidi milijardu puta pametnijom od ljudi i prognozira da će ljudi u budućnosti moći preživjeti samo ako se spoje s računalima. No vedrinu ipak unose humanisti, poput filozofa Huberta Dreyfusa, koji je siguran da ljudsku inteligenciju nikada neće zamijeniti strojevi, kojima, kako kaže, nedostaje živo tijelo, djetinjstvo i kulturne prakse.



Oni koji zastupaju tu stranu tvrde da inteligencija koju proizvede čovjek nije jednaka onoj koja je ljudska osobina, nego da je to tek simulacija. Priznaju da AI može razmišljati, ali nikada kreativno kao ljudi, koji imaju sposobnost razumijevanja i logike, mogu donositi odluke, koristiti se iskustvom, analizirati situaciju i nalaziti rješenja u budućim problemima. Jedan od glavnih faktora ljudske inteligencije jest svijest, koju AI nema. Strojevi mogu biti brži, ali nisu kreativni, a brzina nije dokaz pameti. No znanstvenici se mogu složiti da će uz AI ljudi postati pametniji, jer potiče ljudsku inteligenciju. Već do 2065. umjetna inteligencija transformirat će naše modifikacije genoma, pa će znanstvenici uređivati ljudski DNK. Slabe gene moći će zamijeniti jakim i željenim. I tko zna što sve još. Ali nema straha, čovjek će ostati dominantna vrsta i pametniji od AI, jer je jasno tko je jaje a tko kokoš - čovjek je stvorio strojeve.