Ljudi su silno izranjavali majku prirodu i ona uzvraća svim mogućim nedaćama i klimatskim apsurdima. Doživjeli smo nešto nevjerojatno - raspon temperatura od gotovo sto Celzijevih stupnjeva između dva kraja svijeta, Australije i Amerike. U posljednjih 30 godina porast temperature u Europi veći je nego na bilo kojem drugom kontinentu. Više je nego dvostruko veći od globalnog prosjeka, u 30 godina temperatura u Europi nezaustavljivo raste prosječno pola stupnja po desetljeću. Zbog toga su se alpski ledenjaci stanjili za 30 metara, a u ljeto prošle godine na Grenlandu je čak, prvi put u povijesti, pala kiša.

Ni ove godine zima nije pokazala zube Europi, nego je natprosječno toplo, a istovremeno u SAD-u i Kanadi vlada apokaliptična situacija pravog ledenog doba. Podatci kažu da je ovo bio najhladniji američki Božić u posljednjih 40 godina. Temperature su se spuštale do stravičnog minusa - minus 45 stupnjeva, a srušeni su rekordi i u padalinama. Tako je u arktičkoj oluji u Atlantic Cityju zabilježena razina od 84 centimetra snijega, što je dva više nego daleke 1987. godine. Upozorenje na opasnost izdano je za čak 135 milijuna ljudi, a studeno ludilo zahvatilo je čak i inače toplu Floridu. Očito je došlo vrijeme kada bi svijet konačno morao obuzdati razne međusobne obračune, jer se pojavio jedan opasni zajednički neprijatelj - klima. Valjalo bi podsjetiti i na onu sjajnu misao francuskog pisca Julesa Vernea: "Možemo izazvati ljudske zakone, ali ne možemo odoljeti prirodnim zakonima."



Sve je to dovoljno da se znanstvenici zapitaju zašto se klima ovako suludo mijenja i koliko je svemu kriv čovjek, a koliko je prirodno da se kroz određena razdoblja pojavljuju klimatski ciklusi koji su potom opasna prijetnja čovječanstvu. Znamo i već nam paraju uši o krivnji čovjeka za klimatske promjene, jer još od davnih vremena koristi naftu, plin i ugljen, zbog čega se u atmosferu ispuštaju milijarde tona CO2. A od otkrića efekta stakleničkih plinova, godine 1880., kada je to otkrio švedski nobelovac Svante Arrhenius, čovječanstvo se sve do posljednjih godina nije jače uključilo kako bi se utjecaj stakleničkih plinova smanjio. A glavni pokretač globalnog zatopljenja je izgaranje fosilnih goriva. Znanstvenici koji tvrde da se i katastrofe događaju zbog klimatskih promjena potkrijepili su to podatcima o najvećim klimatskim katastrofama u 2022. godini upozorivši na ljudske gubitke i financijsku cijenu nedjelovanja. Primjerice, u Pakistanu je u poplavama poginulo 1739 ljudi, a raseljeno njih sedam milijuna. Štete su teške 5,6 milijardi dolara. Europska suša kriva je za gubitke od 20 milijardi, oluja Eunice u Europi za štete od 4,3 milijarde, da ne nabrajamo dalje. Znanstvenici koji za sve okrivljuju čovjeka i emisiju stakleničkih plinova tvrde da će u slučaju globalnog zagrijavanja od 2 °C ili više štete biti enormne, ali i da će biti premašene granice ključne za ekosustave i ljude. A klimatske promjene utječu na zdravlje i ubijaju ljude. Na to je svojevremeno pismom političarima upozorilo više od 400 međunarodnih zdravstvenih organizacija i stručnjaka, zapravo, dvije trećine globalnih zdravstvenih radnika. U pismo stoji broj od sedam milijuna prijevremenih smrti godišnje zbog zagađenja i poremećaja globalnih prehrambenih sustava koje izazivaju ekstremni vremenski uvjeti.

Neki znanstvenici tvrde da je europska zima toplija zbog globalnog vremenskog fenomena La Niña, koji je povezan s hlađenjem površinskih temperatura u srednjem i istočnom ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana. A na američkom se kontinentu dogodio, jednom u generaciji, kaže struka, snježni uragan, a krivac je - ciklonska bomba, koja sa sobom donosi ekstremne temperature, obilne oborine i jake udare vjetra. Znanstvenici koji nisu skloni za sve u svezi s klimom kriviti samo globalno zatopljenje i čovjeka, kažu da količina ugljikova dioksida raste brže nego ikad prije te da je globalna temperatura prestala rasti, za što još nema objašnjenja.



Mnogi podsjećaju da Zemlja već milijun godina prelazi između velikih ledenih doba i velikih međuledenih doba te da smo sada u međuledenom dobu, koje je počelo prije 11 tisuća godina. Stručnjaci tvrde kako neki izračuni kažu da smo trebali već početi ulaziti u novo ledeno doba. Znanost još nije objasnila zbog čega je dolazilo do takvih procesa i zahlađenja, ali tvrdi da ih određuje priroda, također i da čovjek ima utjecaj, ali da se ne zna u kojoj mjeri. A kad se ni znanstvenici ne mogu složiti oko toga zašto nas je klima doslovno počela ubijati, možda da se utješimo onom rečenicom Ernesta Hemingwaya: “Zemlja je lijepo mjesto i za nju se vrijedi boriti.”