Datum objave: 10. travnja, 2021.
Sve se češće u svijetu stručnjaka i znanstvenika raznih zanimanja može čuti da pohlepa ubija čovječanstvo. Pohlepa za novcem, za gomilanjem raznih materijalnih i drugih dobara postaje smisao života. Znanstvenici dokazuju i kako je globalnu gospodarsku krizu zapravo izazvala pohlepa - što pohlepa ljudi koji su se nesmotreno zaduživali, što pohlepa mnogih bankara i političara, kao i onih koji su otimali i bogatili se na račun obezvrijeđenih i siromašnih.
Na pohlepu je upozorio i papa Franjo, rekavši kako se "nezasitna pohlepa provlači kroz povijest čovječanstva sve do današnjeg paradoksa u kojem manjina sjedi za obilato prostrtim stolom, dok mnogi nemaju ni za kruh svagdašnji". U toj svojoj misli bio je na tragu mnogih znanstvenika i analitičara koji dokazuju baš kroz povijest da je nezasitna pohlepa zapravo ubila i Hitlera, Napoleona te druge velike osvajače ili zločince, ma što god se govorilo o njihovoj smrti. A da je "pohlepa prirodna posljedica orijentacije na imanje i da pohlepnik, ma što bio sadržaj njegove pohlepe, nikada neće imati dovoljno niti će biti zadovoljan", ustvrdio je još davno poznati psihoanalitičar Erich Fromm. Oni koji su se dublje bavili problemima pohlepe dokazuju kako zbog nje propadaju mnoge tvrtke i gospodarstvenici. Jer, lakomost, gramzljivost i koristoljublje vode često ravno u korupciju i, u konačnici - iza rešetaka, bar tamo gdje funkcionira pravna država.
TRAJNA BOLEST
Psiholozi će reći kako su plodovi pohlepe bolesne ambicije, gramzljivost i lakomost, neumjerenost i grabežljivost. Pohlepa nije samo pretjerana sklonost za gomilanjem novca i za stjecanjem materijalnih dobara, nego i pravi lov na razne privilegije, za popularnošću, skupe automobile, pa čak i na prijatelje, ili klikove na društvenim mrežama. U pohlepi je uz "ja" na prvom mjestu najvažniji životni moto "to je moje". Hlepnja i lakomost u čovjekovu umu izazivaju stalne nemire, jer čovjek uglavnom želi stalno imati još više. I to svega. Što se više ima, želja je veća, a zadovoljstva nikada nema. Nije zbog toga čudno što mnogi koji analiziraju današnje društvo i provode razna istraživanja tvrde kako je baš pohlepa ono najveće zlo koje ugrožava i sadašnjost i budućnost čovječanstva. Opasnost se ogleda i u politici, u pohlepnoj želji za vlašću.
A poznati filozof Friedrich Nietzsche ustvrdio je kako su za osvajanje vlasti potrebno tri stvari: pohlepa, zavist i mržnja, i to tim redoslijedom. Mnogo je primjera u kojima su uvezani pohlepa i vlasti, ali sjajan dolazi iz Cookovog otočja, gdje je premijer Mark Brown izazvao pozornost cijeloga svijeta kada je došao na vlast u listopadu prošle 2020. godine. Sam je sebi dodijelio čak 17 ministarstava, pa je bio ministar vanjskih poslova, financija, policije, imigracija, energije i obnovljivih izvora i telekomunikacija. No, nije to sve, pa se ojačao i brigom za podmorje, morske minerale i prirodne resurse, mirovine i vanjske otoke države. K tome je i glavni državni odvjetnik. I to sve u tzv. suvremenoj civilizaciji, jer Otočje Cook samostalna je država u slobodnom pridruženju s Novim Zelandom. Samostalno odlučuju o svim unutarnjim poslovima, dok su obrana i vanjski poslovi u nadležnosti Novog Zelanda.Zanimljivo je da su neki znanstvenici pokušali pohlepu prikazati i kao vrlinu, koja je ne nekim područjima potrebna da bi se poručio uspjeh. Kažu da iako se pohlepa čini nemoralnom da je ona legitimna kao motor dinamike tržišne privrede. Mnoga su istraživanja pokazala kako ne postoji ljudski gen pohlepe i da pohlepa nema granica. Milijunašima je tako normalno da imaju milijune i misle da nisu bogati. Zanimljivo istraživanje provela je najveća švicarska UBS banka pod nazivom "Što znači biti bogat?". Otkriveno je da samo 28 posto onih koji imaju do pet milijuna dolara misle da su bogati. Pohlepa, znači, čini svoje. Mnogi ju ocjenjuju kao najopasniju bolest u sferi života. Ali i kao jednu od najmoćnijih sila suvremenog zapadnog svijeta. Zanimljivo, pohlepa je grijeh u svim religijama. Tri od sedam smrtnih grijeha koje spominje Biblija odnose se na pohlepu: srebroljublje, blud i razvrat te neumjerenost u jelu i piću - lakomost i pijanstvo. No sve je više i studija koje se bave pitanjem može li uopće čovjek ne biti pohlepan u materijalističkom svijetu u kojem živi. Dokazuje se kako čovjek koji nije nimalo pohlepan gotovo da i ne može biti uspješan.
SVIJET GRJEŠNIKA
Bez pohlepe nema napretka. Kapitalizam naprosto funkcionira na taj način. U poslu si ili prvi, ili te brzo nema. Zbog svega mnogi između pohlepe i uspjeha stavljaju znak jednakosti. Ali, razlika postoji, i to velika, u namjeri. Pohlepni ljudi traže moć pod svaku cijenu i ne birajući sredstva. Istraživanja su pokazala i kako oni koji bi samo uzimali, koji su škrti i pohlepni, češće pate od nekih bolesti. Izloženiji su moždanom i srčanom udaru i čiru, neurozi i nesanici, bolestima probavnih organa, hormonalnim poremećajima i bolestima kože. Znači, osloboditi se pohlepe vrijedi i zbog onog najcjenjenijeg - zdravlja. Zato se klonimo tog zla, jer kao što reče veliki Mahatma Gandhi: "Zemlja omogućuje dovoljno da zadovolji sve ljudske potrebe, ali ne i sve ljudske pohlepe".