Sa svakim danom svijet oko nas postaje sve veće ratište mržnje koje kao da se odvija pod zajedničkom parolom - smrt svemu s čime se ne slažem. I tako ljubav, praštanje i tolerancija sve više uzmiču pred antipatijom i prijezirom, pred odbojnošću i na kraju pred najgorim - mržnjom, bolesnim stanjem neprijateljstva i željom da se nekome učini zlo.

Nažalost, uzalud je sjajni govornik, pjesnik, filozof i političar Vlado Gotovac rekao: "Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje", jer ta strašna, ali i snažna emocija postaje, kako upozoravaju znanstvenici, velik patološki problem, jer ju srećemo svagdje, od škole i obitelji pa sve do šire društvene zajednice. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica što je taj govor mržnje sve širi i sve jači i što njegove posljedice postaju sve opasnije. I nije ona, naravno, samo hrvatski problem, pa je stoga mnogo istine u onoj nobelovca Ive Andrića, koji reče: "U zemlji mržnje najviše mrze onoga tko ne umije mrziti." A da ta mržnja nema granica, da je ona već pravi fenomen s kojim se znanost sve više bavi, svjedoče i tako bizarna svjedočanstva poput činjenice da u pravom suvremenom tehnološkom ludilu postoji čak i aplikacija na kojoj možete pronaći "srodnu dušu", nekog tko mrzi isto što i vi! Bave se i istraživanjima, pa su tako na osnovi impozantnog broja od 30 milijuna odgovora korisnika koji su birali što vole, a što mrze utvrdili kako 99 posto ljudi mrzi mokre čarape, suhu kožu i perutanje, dlake i kosu u kadi i umivaoniku i telemarketing.No lako nama za tu vrstu mržnje, ali svijet je, pa tako i mi, zabrinut za mržnju koja potiče na nečasna djela, onu koja vodi agresiji i nasilju, a na kraju i terorizmu. Oni koji se bave "kulturom mržnje" reći će kako je od mržnje do svih tih zala samo jedan mali korak. Čovjek opsjednut mržnjom ne može normalno razmišljati ni donositi razborite odluke. Izazivajući strašne negativne misli, mržnja sili čovjeka na uznemiravanje, agresiju i nasilje svake vrste, osvetu i ubojstvo. Zato su kao posljedica mržnje razna kriminalna nedjela, pa su i mnogi od onih koji su se našli iza rešetaka na neki način žrtve tog vraga zla - mržnje. Tako je u nas prvo znanstveno istraživanje Visoke policijske škole pokazalo kako više od polovine kaznenih djela zločina iz mržnje čine prijetnje, a potom su to ozljede i oštećivanja tuđih stvari. U skupini zločina iz mržnje najčešća su kaznena djela prijetnje (54 posto), ozljede (20 posto) i oštećivanje tuđih stvari (14 posto). Kaže se i kako je oko 30 posto žrtava zadobilo i neku ozljedu, oko 16 posto ih je imalo psihičke posljedice, a oko 14 posto imovinsku štetu. Istraživanje je pokazalo da je petina počinitelja bila već osuđivana za druga kaznena djela, a oko polovine ih je prethodno imalo manifestaciju nekog asocijalnog ponašanja. U više od polovine slučajeva kazneno je djelo počinjeno kao posljedica dugotrajnog ili trenutnog sukoba, a u oko 20 posto kao rezultat predrasuda bez prethodnog poznavanja počinitelja i žrtve. Zašto se sve to, pa i mnogo gore od toga, čini zbog mržnje? Stručnjaci će reći kako mržnja nije samo ono što osjećamo, nego poremećaj u umu koji uvelike remeti psihičko stanje. Nije stoga čudno što jaku mržnju psihijatri smatraju patološkim fenomenom, jer je to jak, duboko usađen i neprolazan osjećaj koji je u korijenu ljudske osobnosti. K tomu, s ljudima koji mrze lako je i manipulirati.Može li se mržnja uopće ublažiti, promijeniti? Znanstvenici iz tog područja suglasni su kako je mržnju jako teško mijenjati. Jer mržnja izaziva da čovjek racionalizira najsurovije zlo i opravdava svoje zločine. Mržnja je otrov i može pronaći mnoge saveznike. I ono što je zabrinjavajuće, mržnja sve više raste, i to u raznim društvima i ljudima. Ona izjeda čovjeka. Mnogi poznati svjetski psihijatri tvrde kako je mržnja najčešća bolest današnjice na našem planetu. U ljudima punim mržnje skupljaju se negativne emocije, koje ne dopuštaju normalan protok krvi, kisika, energije. Istraživanja su pak pokazala da baš pod takvim negativnim utjecajem dolazi do nekih deformacija koje dovode do raznih poremećaja. A posljedice su opasne za psihičko i fizičko zdravlje svakog pojedinca, ali na kraju i za zdravlje nacije. Jer mržnja je uzročnik i mnogih bolesti, pa i karcinoma. Japanski su znanstvenici dokazali da svojim mislima i emocijama utječemo na strukturu molekula u tijelu. S pomoću molekula vode utvrdili su da tekućina na koju su slali dobre vibracije ima molekule pravilnih oblika, a tekućina impregnirana ružnim mislima i riječima sastoji se od deformiranih molekula. Budući da više od 80 posto našeg tijela tvori tekućina, svojom mržnjom deformiramo kako tuđe tako i svoje tjelesne stanice.Dugo se istraživalo postoji li možda i gen mržnje, ali ne postoji pojedinačni gen, jer se i pozitivne i negativne emocije stvaraju na istom mjestu, u prednjem čeonom režnju mozga. Zato budimo uz one pozitivne i recimo mržnji “ne” prema receptu što ga je izrekao veliki Mahatma Ghandi: “Ja samoga sebe držim nesposobnim da mrzim bilo koje živo biće na zemlji. Na dugom putu discipline molitve prestao sam prije više od četrdeset godina mrziti bilo koga. Ja znam da je to veliki zahtjev, ipak ga se pridržavam s velikom humanošću.”