Amazonija može eksplodirati kao žarište novog, još opasnijeg koronavirusa i pandemije! Znanstvenici šalju tu novu alarmantnu poruku svijetu zbog bahatosti i pravog ludila čovjeka prema prirodi jer nemilosrdno sječom uništava Amazoniju, ta najveća pluća svijeta, koju je k tome lani poharao i strašan požar.

Tvrde da ako se nastavi uništavanje šuma Amazonije ovim tempom, neće se samo zaprijetiti klimi i globalnom zatopljenju, već da i ne možemo zamisliti kakve teške i pogubne zarazne bolesti otud mogu krenuti. Naime, sva istraživanja pokazuju kako u Amazoniji obitava golem broj životinjskih vrsta i njihovih opasnih patogena koji se mogu vrlo lako prenijeti na ljude. Ljudska pohlepa i neodgovorno, nasilno posezanje za životinjskim staništima u amazonskoj prašumi, tvrde znanstvenici, mogli bi u ne tako dalekoj budućnosti biti krajnje opasni za zdravlje čovječanstva. Naime, otud bi mogla krenuti sljedeća pandemija daleko opasnija od koronavirusa. Već je nebrojeno puta dokazano kako nekontrolirana urbanizacija dotadašnjih divljina koje su prepune raznih životinja silno pridonosi pojavi zoonotskih bolesti, onih koje sa životinja prelaze na ljude. Podsjećaju kako je i koronavirus skočio na ljude sa šišmiša i ljuskavaca u kineskoj pokrajini Hubei, koja se pod svaku cijenu vrtoglavo urbanizirala. "Amazonija je golem rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću", poslao je svijetu poruku i brazilski ekolog David Lapola, koji tvrdi da ljudsko posezanje za životinjskim staništima ondje prelazi sve granice.Na problem najveće svjetske prašume, koja nestaje uznemirujućom brzinom, upozorio je i papa Franjo, koji je pozvao kršćane da prestanu biti "predatori koji uništavaju Amazoniju", kazavši i kako svijet mora prestati "ranjavati svoju braću i svoju sestru Zemlju. Sve pogreške iz prošlosti mogli smo vidjeti na izobličenom licu Amazonije." Ali čovječanstvo ne sluša ni Papu, a ne čuje ga ni brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, ekstremni desničar i čovjek koji negira i omalovažava klimatske promjene, te želi "napasti" krčenjem šuma u nekad zaštićenim domorodačkim područjima za rudarenje i poljoprivredu. Tako je, prema podatcima brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje svemira - INPE, samo od siječnja do travnja ove godine nestalo 1200 četvornih kilometara šume, što je novi rekord za četveromjesečno razdoblje. Ukupno je nestalo više od 11.000 četvornih kilometara prašume, što je područje otprilike veličine Dalmacije! Zbog toga i sve glasniji vapaji i uznemiravajuće poruke znanstvenika, jer, kako kaže David Lapola, koji je doktorirao na Institutu Maxa Plancka, "kad stvorite ekološku neravnotežu, tada virus može skočiti sa životinja na ljude." Dokazi postoje, jer se tako već dogodilo pri pojavama HIV-a, ebole i denga groznice, gdje su se virusi pojavili i raširili zbog ekoloških neravnoteža. Tako bi i Amazonija mogla postati svjetski bazen opasnih virusa, a da ne bude tako, "moramo promijeniti odnos između našeg društva i prašume, inače će svijetu slijediti još pandemija s nepredvidljivim ishodima", poručio je znanstvenik Lapola.Tome u prilog ide i istraživanje koje je proveo Brazilski institut primijenjenih ekonomskih istraživanja - IPEA kada je proučavao povezanost krčenja šuma s porastom bolesti u Amazoniji. Istraživanje provedeno u 773 naselja pokazalo je da je svaki jedan posto uništene šume utjecao na porast slučaja malarije za 23 posto! K tome, podatci Svjetske zdravstvene organizacije - WHO kažu da je oko 75 posto novih bolesti koje su pogodile ljude u posljednjih desetak godina prouzročeno patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Potvrdilo je i to koliko je važna poruka koju znanstvenici sve glasnije upućuju svijetu da širenjem stanovništva na područje prašuma raste i rizik od bezbroj mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolišu prelaze na ljude i izazivaju bolesti. Posljednja studija znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta u Davisu pokazala je da divlje životinje u opasnosti od izumiranja, ali i zbog gubitka staništa zbog ljudskog iskorištavanja, prenose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolest kod ljudi.Naime, kako se smanjuje prirodno stanište, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima, a tu su još i lov i legalna i ilegalna trgovina divljim životinjama, pa se povećavaju šanse da se zoonoze, bolesti koje su zajedničke i ljudima i životinjama, pojave i šire dalje, što sve povećava rizik od epidemije, a onda i pandemije jer smo svi globalno čvrsto povezani i putovanjima i trgovinom. Toliko smo povezani da je već i naše zdravlje povezano sa zdravljem životinja, ali i cijelog planeta, pa je važna poruka znanstvenice Ane Lucie Tourinho da dok su izolirani i u ravnoteži sa svojim staništima, poput gustih šuma, virusi nisu prijetnja za ljude. “Ali kada virus koji nije dio naše evolucijske povijesti napusti svog prirodnog domaćina i uđe u ljudsko tijelo, tada nastaje kaos.” A dobro je i prisjetiti se kako je lijepo rekao francuski književnik Jean-Jacques Rousseau: “Priroda nas nikad ne vara, mi smo ti koji sebe zavaravamo.”