Kada pogledamo kakve su zdravstvene, ili bolje rečeno "bolesne" prognoze za čovječanstvo što ga predviđaju liječnici i drugi stručnjaci futuristi, nije loše prisjetiti se one čuvene misli: "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa", što ju je izrekao poznati njemački filozof Arthur Schopenhauer. A može li sve postati ništa? Iz WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), također i iz mnogih institucija i poznatih svjetskih zaklada kao što je ona Billa i Melinde Gates, kažu kako i dalje postoje bolesti opasne za čovječanstvo te da i u 21. stoljeću, unatoč galopirajućem napretku medicinske i farmaceutske znanosti, svijet može i dalje imati straha od zaraznih bolesti.

Tako prema podacima EDCD-a, Europskog centra za prevenciju zaraznih bolesti, Europi trenutačno prijeti 47 zaraznih bolesti. Samo neki od primjera, osim stalnih i poznatih ospica, tu su još i pandemijska gripa, ebola i Zika virus. Iako se ubrzano traže lijekovi protiv karcinoma i drugih opasnih bolesti koje ubijaju čovječanstvo, umirat će se, kažu prognoze, i dalje i zbog neprenosivih bolesti poput raka, srčanih bolesti i dijabetesa, koje su uzrok čak 70 posto smrti u svijetu, što čini zastrašujuću brojku od 41 milijun ljudi, koliko ih umire godišnje, a od toga 15 milijuna mladih. U desetljeću koje je pred nama prevladavat će infektivne i kronične bolesti, predviđa se i u izvješću Goalkeepers report, supružnika Gates. U izvješću stoji zastrašujući podatak Centra za kontrolu bolesti prema kojem će se do 2050. godine ukupan broj pacijenata oboljelih od Alzheimera i demencije utrostručiti! Znanstvenici sve češće pripisuju porast broja oboljelih od ove bolesti genetici, prehrani i društvenom angažmanu. Veliku opasnost i dalje predstavlja HIV, jer WHO ističe da svake godine zbog tog virusa umre oko milijun ljudi, a otkako se pojavio njime je zaraženo gotovo 70 milijuna osoba. Ne bude li dovoljno novca za istraživanje, liječenje i prevenciju, bolest bi mogla doživjeti veliki zamah. Zanimljivo je kako iz Svjetske zdravstvene organizacije kao najveće uzroke za pojavu novih bolesti i uznapredovanje poznatih navode sve veću zagađenost zraka i klimatske promjene. U mnogim zemljama još nije dostupna kvalitetna zdravstvena zaštita, iako bi prema svim preporukama i nastojanjima ona morala biti u fokusu svih medicinskih ustanova. Brojke su tu neumoljive, a one kažu kako još uvijek više od 1,6 milijardi ljudi, odnosno 22 posto ukupne svjetske populacije, ima vrlo slabu zdravstvenu skrb, što se prije svega događa zbog loših životnih uvjeta. Zato i ne čudi što su se samo prošle godine u Demokratskoj Republici Kongo dogodile dvije epidemije ebole koje su bile potencijalno pogubne za oko milijun ljudi. Tu je i vrlo opasna denga groznica, zarazna tropska bolest koja može biti smrtonosna, a od koje umre oko 20 posto oboljelih pacijenata. A podaci su opet zastrašujući, jer je čak oko 40 posto svjetske populacije u riziku od zaraze, a godišnje se zarazi oko 390 milijuna ljudi. Uz sve to, kažu iz WHO-a, čovječanstvo bi još ove godine mogla pogoditi globalna pandemija gripe, ali ne zna se ni gdje bi se mogla dogoditi ni kolikog će biti obujma. Za mnoge od takvih i sličnih problema svijet još nema rješenje, pa iako se postižu sjajni uspjesi u razvoju antibiotika, antivirusnih i inih lijekova, još je uvijek ozbiljan problem predstavlja sposobnost virusa i bakterija da postanu otporni na takve lijekove. Kako iz tog za čovječanstvo bolesnog okruženja? Na globalnoj razini u sklopu svog petogodišnjeg plana od 2019. do 2023. godine, WHO će se usredotočiti na nešto što su nazvali trostrukom milijardom. Osnovnu zdravstvenu zaštitu želi se osigurati za novih milijardu ljudi, potom se za milijardu stanovnika planeta želi osigurati pristup hitnoj medicinskoj pomoći, a za još jednu milijardu planira se unaprijediti život kroz plan zdravstvene zaštite. Jer, kako reče Tedros Adhanom, prvi čovjek WHO-a „zdravlje je ljudsko pravo i nitko se ne bi trebao razboljeti ili umrijeti zato što je siromašan, ili zato što nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama“. Jedan od udara ići će prema protivnicima cijepljenja, jer iako je ono jedini način da se određene bolesti iskorijene, valja stopirati trendove u kojima se odbija cijepljenje uz veliki rizik da se vrate čak i one bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene. Primjer su male boginje čija se pojavnost na globalnom planu povećala za 30 posto, iako je cjepivo dostupno od 1963. Tako smo u 2018. u Europi imali epidemiju malih boginja koja je zahvatila 41.000 ljudi, dok je ta brojka 2016. bila 5000. Cijepljenje sprječava od dva do tri milijuna smrti godišnje, a kada bi se procijepljenost povećala značilo bi to spas od smrti za oko 1,5 milijuna ljudi. Treba i reći kako je cijepljenje i najjeftiniji način u borbi protiv mnogih bolesti.A virusi putuju, oni ne trebaju putovnicu. Od 1990. do danas u zračnom prometu broj putnika povećao se za 17 puta. Kroz luke EU-a prođe godišnje 400 milijuna putnika. A 90 posto tereta koji dolazi u 22 zemlje EU-a koje imaju izlaz na more, prolazi kroz 1200 luka. I sve su to velike opasnosti za zdravlje jer putuju i virusi. Zato je možda bio u pravu veliki Leonardo da Vinci kad je rekao: "Jednu polovinu života čovjek provede gubeći zdravlje, a drugu polovinu pokušavajući ga vratiti".