Datum objave: 19. siječnja, 2019.
Novac je kao žena. Da bi ga sačuvao, trebaš se baviti njime, inače će usrećiti drugoga! Koliko su i kako naši građani doživjeli tu poznatu misao austrijskog satiričara Mortiza Gotlieba Saphira? Bave li se, kako i koliko novcem? Znaju li, ako ga imaju, što bi trebali s njim? Po mnogim analizama, istraživanjima i promišljanju mnogih stručnjaka, Hrvati ne slijede ni izbliza svjetske trendove. Naime, u svijetu su bankovni depoziti izgubili naklonost građana, a građani svijeta ulažu u dionice, vrijednosne papire i kupuju zlato. Naši pak ljudi, za razliku od svijeta, najviše imovine čuvaju u bankama i nekretninama.
Procjena je kako Hrvati drže oko 200 milijardi kuna depozita u bankama i još oko 150 milijardi eura imaju u stanovima. Većinu štednje od 84 posto ili 168 milijardi kuna u bankama su krajem 2017. godine činili ulozi koji su kompletno osigurani, što znači kako je riječ o ulozima koji ne prelaze 100 tisuća eura ili oko 740 tisuća kuna. No kada govorimo o financijskoj imovini, valja reći kako se u nju, osim novca i bankovnih depozita, ubraja i štednja u mirovinskim fondovima i osiguravajućim kućama, udjeli u investicijskim fondovima, dionice, obveznice… I kada se vrijednost te financijske imovine oduzme od dugova, dobiva se neto financijska imovina.
BOGATIJI 17 PUTA
A s imovinom se Hrvati i ne mogu posebno pohvaliti. Naime, stručnjaci koji rade na "Izvješću o globalnom bogatstvu", što ga svake godine objavljuje Allianz, kažu da je dinamika rasta neto financijske imovine u Hrvatskoj "razočaravajuća". U više od 50 zemalja bogatstvo raste, a u nas stagnira i po bogatstvu Hrvati su tek na 33. mjestu. Izračun kaže da je sva imovina građana u Hrvatskoj u depozitima, u mirovinskim fondovima, kod osiguravatelja, u obveznicama, investicijskim fondovima i dionicama teška oko 59 milijardi eura, a kad se oduzme oko 17 milijardi eura kredita stanovništva, ostanu 42 milijarde neto financijske imovine. To znači kako svaki građanin Hrvatske ima prosječno 9980 eura financijske imovine, koju u odnosu prema mnogim drugim zemljama najmanje povećavamo. Usporedbe s nekim zemljama najbolje govore gdje smo zapravo. Tako je svaki Švicarac u prosjeku bogatiji od Hrvata čak 17 puta, ili svaki građanin te uređene superdržave ima financijsku imovinu od 173.990 eura! Tu su zatim Amerikanci sa 168.640 eura, Šveđani s 98.380, Nizozemci s 95.880, Belgijci s 93.580 eura… Ponajbolji od tranzicijskih zemalja su Česi, a lani je svaki imao po 15.290 eura neto financijske imovine, što je 53 posto više od Hrvata. Od Hrvata lošije stoje Rumunji, Bugari, Litavci… Za usporedbu recimo kako susjedi Austrijanci imaju 53.980 eura, Slovenci 14.260, Mađari 13.400, a Srbi samo 800 eura. Najlošija je situacija u Ukrajini gdje svaki stanovnik ima samo 530 eura financijske imovine. Oni koji su stručnjaci za tu problematiku reći će kako se financijska imovina Hrvata ne povećava jer još uvijek građani Hrvatske, čak njih 52 posto, svoje financijske imovine imaju u bankovnim depozitima, zatim 26 posto u mirovinskim fondovima i osiguranjima, a 19 posto u vrijednosnim papirima. Iako je Hrvatska članica EU-a, nije pobjegla od navika građana istočne Europe gdje oni još uvijek drže 55 posto imovine u bankovnim depozitima. U zapadnoj Europi depoziti i vrijednosnice građana čine samo 29 posto. Zato je 39 posto imovine u mirovinskim fondovima i osiguranjima, a još 27 posto u vrijednosnicama.Hrvati se, ističu stručnjaci, tradicionalno još uvijek drže i za nekretnine. Građani Hrvatske imaju, prema popisu iz 2011., oko 1,9 milijuna stanova površine od gotovo 170 milijuna četvornih metara. A prošle je godine naš analitičar i poduzetnik Nenad Bakić procijenio kako je to bogatstvo Hrvata u nekretninama teško oko 150 milijardi eura. Za razliku od zapadnih zemalja, članica EU-a, Hrvatska je u skupini tranzicijskih zemalja, kao što su Mađarska, Poljska, Bugarska… gdje postoje tradicionalne navike da se živi pod vlastitim krovom. Tako je Rumunjska vodeća zemlja u EU-u po broju građana koji žive u svojoj nekretnini – čak 95,6 posto. Hrvati su odmah iza njih s visokih 89,9 posto. Kolika je razlika u filozofiji življenja i određivanju prioriteta, pa i brige o novcu, zorno pokazuju primjeri razvijenih europskih zemalja u kojima se ne grade kuće katnice za kćeri i sinove. U Njemačkoj je tako 49,8 posto nekretnina u vlasništvu građana, u Austriji 62, a u Francuskoj 63 posto.
GOMILAMO NEKRETNINE
Da čak ni strah od poreza na nekretnine nije zaustavio Hrvate da se domognu nekog vlasništva svjedoči i podatak kako je ukupna vrijednost transakcija nekretninama u 2017. godini dosegnula 27,8 milijardi kuna, što je 7,7 posto BDP-a za tu godinu. I dok se mi držimo tradicionalno nekretnina, svijet mijenja ulagačko ponašanje. Bježi se od klasične štednje, pa je lani samo 42 posto novih ulaganja otišlo u banke. Ulaže se u vrijednosne papire, investicijske fondove i dionice. U prošloj su godini tako vrijednosni papiri doživjeli najveći rast od svih vrsta imovine, koja se povećala za čak 12,2 posto, što čini 42 posto svih vrsta štednje na kraju prošle godine. Znači, bankovni su depoziti u svijetu izgubili naklonost građana, ali ne i u Hrvatskoj. Ulagači su u mnogim zemljama otkrili tržište kapitala, ali ne i Hrvati. I otud naše tanahno financijsko bogatstvo ili imovina.