Crne brojke sustižu jedna drugu, kao na ubrzanoj traci, kada je riječ o možda najvećoj prijetnji ljudima i civilizaciji - globalnom zatopljenju. Već desetljećima, a nažalost i danas, ponašamo se kao da Zemlja sa svim svojim životom nije naš jedini dom. Znanstvenici neprestano govore da je svijet na rubu ponora, a prije četvrt stoljeća njih 1700 je napisalo “Upozorenje svjetskih znanstvenika čovječanstvu”, tvrdeći da su ljudska bića i prirodni svijet blizu frontalnog sudara, da će održavanje života kakav poznajemo postati nemoguće i da možemo završiti zarobljeni u spiralama propadanja okoliša, siromaštva i nemira koji će dovesti do društvenog, ekonomskog i okolišnog kolapsa.

Upozorili su da promjene izazvane ljudskim djelovanjem mogu dovesti do globalne katastrofe i “velike ljudske bijede”. Danas, 25 godina poslije, suočavamo se s dramatičnim stanjem, a o tome svjedoči i podatak da je nedavno čak 15.364 znanstvenika potpisalo drugu izjavu “Upozorenja čovječanstvu”! I nižu se zastrašujući podaci. Emisije ugljičnog dioksida i globalna temperatura su u porastu - deset najtoplijih godina u 136 posljednjih je od 1998. do 2016. godine. Broj ljudi na planetu je, u odnosu prema 1960. godini, povećan za čak 35 posto, a nestalo je gotovo milijun četvornih kilometara šume. Zbog globalnog zatopljenja temperatura u velikim gradovima do kraja stoljeća mogla bi se povisiti do osam stupnjeva. Podaci se temelje na zadržavanju postojećih trendova emisije plinova. Porast od oko pet stupnjeva pripisuje se globalnom zatopljenju, a ostatak “betonizaciji”. Kada asfalt i beton potisnu parkove, šume i jezera, gradovi će se zagrijavati više od okoline. Predviđanje se odnosi na najveće gradove na svijetu. Istina, gradovi zauzimaju tek jedan posto svjetske površine, ali troše čak 78 posto energije i proizvode 60 posto ukupne emisije plinova. I u nas raste zabrinutost, jer projekcije Državnog hidrometeorološkog zavoda predviđaju do 2040. temperaturni porast od 0.6 stupnjeva zimi te jedan stupanj ljeti. Do 2070. godine temperatura bi se u nekim dijelovima mogla povisiti za čak tri stupnja, a to donosi i potencijalne katastrofe. Narastu li temperature za oko četiri stupnja, u nekim se dijelovima više neće moći živjeti. Ekstremno toplo ljeto, kakvo smo imali 2003. godine, već od sredine stoljeća moglo bi postati normalna pojava. Tako je moguće da će se za 50 do 100 godina mnogi ljudi seliti u Gorski kotar, jer će zbog globalnog zatopljenja planinska područja u Hrvatskoj do kraja stoljeća dobiti klimu kakva je danas na kontinentu, dok će u priobalnom području temperature biti sve teže podnošljive. Uz to, razina mora podići će se i za 17 centimetara, koliko je porasla u proteklih 100 godina. Tako će se sadašnja goranska klima zadržati samo iznad 1200 metara nadmorske visine. U odnosu prema 1960. godini količina dostupne pitke vode smanjila se za 50 posto.

Podsjećamo, zbog svega je u prosincu 2015. u Parizu 200 zemalja potpisalo prvi svjetski akcijski plan za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i zadržavanje porasta globalne temperature na manje od dva stupnja. Praktički, svijet okreće leđa fosilnim gorivima, i to do sredine stoljeća. Sporazumu se pridružuju SAD i Kina, najveći svjetski zagađivači. Kina je odgovorna za više od 20 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, a SAD pokriva još 17,9 posto. A onda se pojavljuje Trump i izvlači SAD iz sporazuma. Tvrdi da bi do 2025. njegova zemlja izgubila 2,7 milijuna radnih mjesta. Ali svijet se ne da. Novi je korak zajedništva UN-ova klimatska konferencija s 23.000 izaslanika u studenom u Njemačkoj, a potom, nedavno, francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva na “One Planet Summit” u Parizu o zaštiti Zemlje od globalnog zatopljenja. Sastanak je bio posvećen ključnom pitanju financiranja - kako usmjeriti svjetske tokove novca u investicije koje su dobre za okoliš. Okupili su se predstavnici više desetaka zemalja svijeta, međunarodnih organizacija, velikih kompanija i niz globalno poznatih osoba poput Arnolda Schwarzeneggera, Seana Penna, Michaela Bloomberga i Billa Gatesa. Bio je u Parizu i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je rekao da Hrvatska nije veliki emiter stakleničkih plinova, ali “moramo učiniti sve u svim segmentima industrije i društva i raditi na ekološkoj svijesti prema zaštiti prirode”. Nažalost, zaključci sastanka nisu optimistični. Gubi se bitka protiv globalnog zatopljenja, ne ide se dovoljno brzo, pa sve postaje i dramatično. Macron je poručio da će na kraju svi morati podnijeti račun i da je bitka protiv klimatskih promjena “najveći izazov naše epohe”. Jest da je Pariški sporazum udario temelje, ali da bi se išlo brže naprijed, bit će važno financiranje. Zaklada Bill Gates najavila je da će 315 milijuna dolara posvetiti istraživanju u poljoprivredi kako bi se pomoglo najsiromašnijima da se prilagode klimatskim promjenama. I Europska će komisija u tu svrhu izdvojiti 318 milijuna dolara. Nakon 2019. Već od 2018. Svjetska banka objavljivat će koliko projekti koje ona financira emitiraju stakleničkih plinova. Mnoge banke već najavljuju da će prestati investirati u poduzeća koja sudjeluju u gradnji elektrana na ugljen.