Đakovo danas, 8. svibnja, obilježava Dan grada, što je povod za razgovor s gradonačelnikom Marinom Mandarićem o tome u kakvom trenutku Đakovčani dočekuju 785. godišnjicu njegove pisane povijesti.

Kakav je gospodarski, politički, socijalni i društven trenutak u kojem Đakovo obilježava ovogodišnji Dan grada? Kakva je zaposlenost?

- Gospodarski je trenutak dobar - više je obrta, posla, zaposlenih, veće su plaće, javne investicije izraženije su nego prethodnih godina. Naravno, sve je to rezultat boljeg općeg stanja u državi, više je povučenih sredstava iz EU-a. Kada je riječ o socijalnom i društvenom trenutku, prisutno je to neko da ne kažem raslojavanje društva, ne na one koji imaju i nemaju, nego možda više u pogledu politika i shvaćanja kako bi društvo, država, pa i grad trebali funkcionirati, naravno, potpireno i događajima iz (pret)kampanje i od strane nekih aktera u njoj koji su izlazili iz svojih okvira, i to ne malo, nego puno, pa ono što su pričali - kad si osobe na najvišim državnim dužnostima dopuštaju previše slobode, onda i pojedinci osjete da i oni to mogu. Mislim da to nikako nije dobro, da ne bi bilo dobro da kliznemo u neku anarhiju i bezvlašće. Mislim da su struktura i sustav ono što treba čuvati jer teško smo to stekli. Pogotovo je to zahtjevno u slobodi i demokraciji, držati dozu ozbiljnosti, i to je odgovornost svih koji su na javnim dužnostima - da svojim primjerom, radom i komunikacijom doprinose tome da se poštuje sustav i sistem, opet poštujući slobode i demokraciju, da ne bismo kliznuli u neke sfere u koje ne želimo.

Što se tiče zaposlenosti, od 2015. do 2024., sa stanjem na 31. ožujka, ona je, a prema broju osiguranika mirovinskog osiguranja, sa 6881 narasla na 8288 zaposlenih, tj. osiguranika mirovinskog osiguranja, što je u tih nepunih devet godina rast od 1407 novih radnih mjesta.



I naš je grad u 2024. ušao s Vladinom poreznom reformom, promjenama vezanim za stope poreza na dohodak i prirez. Što je to donijelo u praksi, odnosno u platnim vrećicama Đakovčana?

- Bio je to jedan u nizu krugova porezne reforme, Vlada se još u mandatu ministra financija Marića odlučila ne samo na jednu poreznu reformu nego ju raditi u više krugova. Posljednji je krug bio lani, stupivši na snagu početkom 2024. ukidanjem prireza i povećanjem osnovnih osobnih odbitaka, koeficijenata, tako da su praktički svima rasle netoplaće, no specifično je da nisu rasle jednako, a ovisno o autonomnim odlukama općina i gradova na čijim područjima ljudi žive. Ostavljeno je nama na izbor kako ćemo postaviti porezne stope poreza na dohodak. Grad Đakovo odlučio se ostati na osnovnim stopama, što znači ukidanje prireza od 10 %, što znači da su svima rasle plaće jer se Grad odrekao dijela poreznih prihoda koji su nam dosad bili nemali – lani na to ime oko 650.000 eura, a porezne stope poreza na dohodak ostale su 20 i 30 %. Neki gradovi išli su na više stope kako bi kompenzirali gubitak prireza kao poreznog oblika, no najave su ministra financija Primorca bile kako se očekuje da će se gradovima i općinama to, a jer su veće plaće i veća zaposlenost, kompenzirati jer će općenito narasti prihodi od poreza, što se i pokazalo točnim. Tako su u prva tri mjeseca 2023. u slučaju Grada Đakova prihodi od poreza na dohodak i prireza bili 1,72 milijuna eura, a u prva tri mjeseca 2024. samo od poreza na dohodak, bez u međuvremenu ukinutog prireza, 1,96 mil. eura. Rast je to za 14,2 %.

Niz je tranši kojima je dosad Grad isplatio potpore gospodarstvenicima i poljoprivrednicima te je niz životnih potreba u čiju se realizaciju uključio sufinanciranjem poput najnovije vezane za poticanje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća. Koji je učinak sveg tog financijskog suporta?

- Gradsko vijeće donijelo je odluku da ćemo ići u program sufinanciranja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća tako da svi koji uspješno prođu na Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koji uspješno provedu projekt i od Fonda dobiju potporu, da se na kraju javljaju Gradu i on se pridružuje potpori Fonda sa svojih 20 %. Ima tu više vrsta potpora, no neka generalna je da Fond sufinancira s 40, a Grad s 20 %, što je ukupno 60 %, čime će građani imati visinu potpore otprilike kao što imaju u okolnim općinama, koje su, da tako kažem, potpomognuta područja. To je na tragu Zelenog europskog plana, da se mora trošiti manje energije i imati učinkovitije objekte, Grad Đakovo odlučio je na konkretan način pomoći građanima da u tom smjeru idemo.

Potpisana je dogradnja vrtića Vila, gradnja DV-a Sjever teče, a zahuktavaju se i pripreme za gradnju više prigradskih vrtića. Rekli ste nedavno da je intencija Grada kapacitet DV-a Đakovo 700 djece, što je i na tragu Vladina vrtićkog obuhvata 97 % predškolske djece. Kako to realizirati?

- Radovi na Sjeveru poodmakli su, krenuli su i na Vili, a dobili smo za to potpore i dozvole. Nadamo se da će Sjever biti spreman do rujna 2025., a Vila – pitanje je hoće li to biti do tada, ali do kraja 2025. bilo bi realno da se djeca usele i u taj vrtić. U Kuševcu imamo dozvolu za dvojni objekt - društveni dom i DV, a radimo i još dva vrtića – u Selcima i Budrovcima. I tu smo dobili potpore od EU-a. U tijeku je ishođenje građevinskih dozvola. Tu bi bio sličan kapacitet kao u Piškorevcima – dvije dobne skupine. Kada se to završi, Grad Đakovo imao bi kapacitete za upis sve djece. Daj Bože da se pokaže potreba pa da ih gradimo još više.

Kreće i 4. faza programa Zaželi, za koju je Grad povukao maksimalnih 1,5 milijuna eura. Što on donosi za zapošljavanje žena i krajnje korisnike?

- U iduće dvije godine 40 žena imat će priliku kao zaposlenice Grada raditi u 4. fazi programa Zaželi, a 240 korisnika imat će primjerenu skrb te dobivati mjesečno pakete higijenskih potrepština. Osim Grada, uvijek ističem i pohvalim što se i razne udruge prijavljuju na taj projekt, pa se Đakovo i time svrstava među gradove koji su i šire obuhvatili krug korisnika, tj. prijavitelja u projekt Zaželi. Iskoristio bih priliku da ohrabrim i druge udruge da se prijave ako su u dilemi za to. Stojimo na raspolaganju za svu moguću pomoć, da što više žena može raditi i da što više korisnika može imati primjerenu skrb.

Napokon su dovršeni radovi u Preradovićevoj i Pavićevoj ulici, grad je dobio četvrti rotor, u Zvečaju… Koje ulice i nova prometna rješenja po gradu i prigradskim naseljima možete najaviti kao iduće projekte?

- Već smo najavljivali, što se tiče Hrvatskih cesta, još uvijek je u fazi izrada glavnog projekta, tj. projektiranje rekonstrukcije svih pet krakova državnih cesta – prema Osijeku, Našicama, Vinkovcima, Brodu i Požegi. Još nijednoj nije završeno projektiranje, no u kontaktu smo s Cestama i imamo koordinacije. Što se tiče samoga grada i prigradskih naselja, ove godine trebali bismo u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, a s kojom smo sklopili i sporazum, u rekonstrukciju dijela Nazorove ulice, na potezu od Maloga parka do Univerzala, Ine. Postala je preopterećena i našlo bi se rješenje proširenjem koridora ceste, kao i nizom lijevih skretača, a da bi se ubrzala protočnost prometa, jer tu je puno gospodarskih subjekata, trgovina, stanica za tehnički pregled, benzinska crpka, prolaze i brojni traktori. Stvarno je zagušenje u tom dijelu grada i tako bi se poboljšala kvaliteta prometa u gradu.



U prvosiječanjskom je paketu novih komunalnih odluka i ona da po novome ugostitelji terase mogu imati cijele godine. Koji su uvjeti za to?

- Već duži niz godina incijativa je dijela ugostitelja da se dopusti postavljanje vrtova cijele godine. Prije je to uvijek bila logika i objašnjenje da zbog sezone snijega i rada zimske službe nije moguće zauzimati koridore cesta terasama. Sada je vrlo malo snježnih oborina i takvog problema neće biti, te smo odlučili ove godine ponuditi ugostiteljima da mogu ostaviti terase i preko zime. Uvjeti će biti malo drukčiji zbog specifičnosti padalina u kratkom roku i tu će operativno biti izmijenjenih uvjeta, a oni koji procijene da im se isplati imati terasu i preko zime, mogu podnijeti zahtjev Gradu i dobit će odobrenje. Zahtjevi će se podnositi i za zimski i za ljetni period.

Nedavno je istekao petogodišnji rok u kojem je zgradu Mimoza trebalo privesti općejavnoj svrsi, što se u tom vremenu ipak nije dogodilo. Posljednje su informacije da je Grad od države zatražio produžetak tog roka. Koje su novosti vezano za sudbinu Mimoze?

- Čekamo da nam Ministarstvo graditeljstva i državne imovine odobri potpisivanje aneksa ugovora kako bismo produžili taj petogodišnji rok, a za što smo podnijeli zahtjev. Neslužbeno nam je rečeno da ćemo ga dobiti, pa čekamo da nam se pozitivno očituju, ne znamo još na koji rok. Je li rušenje zgrade opcija? Sve je opcija, s tim da mi Mimozu ne možemo srušiti bez suglasnosti Ministarstva. Ako bismo se na takvo nešto odlučili, morali bismo Ministarstvu točno obrazložiti zašto bismo ju rušili, kao što ju sami ne možemo ni prodati, tj. sami ne možemo provesti nikakvu promjenu.

Grad se obvezao financirati novu vanjsku rasvjetu katedrale. Dokle se stiglo s tim projektom?

- U tijeku je izrada projekta. Na javnom natječaju posao je dobila pulska Skira, koja je i međunarodno priznata na tim poslovima, ima sve reference za tako vrijedan projekt. Očekujemo da će nam za mjesec-dva isporučiti taj glavni projekt, da možemo ići na natječaj za izvođenje radova.

Krajem prošle godine u Industrijskoj je zoni, no kupnjom privatnog zemljišta u njoj, otvoren trgovački centar kroz prvi retail park u gradu. Ima li Grad u Zoni svojih kvadrata za prodaju i kako to riješiti?

- U postojećoj Zoni u Preradovićevoj ulici Grad nema kvadrata u svome vlasništvu, to je manje-više privatno zemljište tvrtki i privatnih osoba. Ono što planiramo ondje jest napraviti još jednu cestu. To je neki drugi ili treći red cesta, gdje bi se opet omogućio razvoj infrastrukture i podizanje novih poslovnih objekata. Ono što Grad radi vezano za vlastitu zonu jest dolje, ispod obilaznice, kada se skrene prema Dragotinu, gdje su velike table državnog poljoprivrednog zemljišta, i tu je u tijeku izmjena županijskog Prostornog plana koja nam je prethodno nužna da bi krenula priča oko nove industrijske zone. Ima interesa za kupnju kvadrata u zoni, svako malo dolaze upiti. Tu nismo konkurentni jer drugi gradovi i općine imaju svoje kvadrate. Izgrađenost Zone? Čestice su ondje male, usitnjene, i cijena zemljišta po kojoj privatnici prodaju naravno da nije ona po kojoj bi Grad mogao prodavati.

Što je s realizacijom projekta ŠRC-a Bajer?

- Tu imamo lokacijsku dozvolu za uređenje cijelog tog prostora. Raspisana je javna nabava za izradu glavnog projekta za ishođenje građevinskih dozvola po fazama, kako je to predviđeno lokacijskom dozvolom. Čim dobijemo dozvolu, krenuli bismo u realizaciju toga.

Pripreme za 58. Đakovačke vezove uvelike traju. Što na njima ove godine očekuje Đakovčane i goste?

- Ono na što su Đakovčani i gosti naviknuli u ta dva tjedna u Đakovu, pogotovo u posljednja tri, udarna, vezovska dana – mnoštvo tradicijske kulture, hrvatske umjetnosti, dobre zabave, druženja i ono na što smo ponosni: da svi gosti iz grada odu sa željom da se što prije vrate, da doma prijateljima pričaju kako je na Vezovima dobro. Zemlja partner ove je godine Bugarska, imali smo s njima i sastanke, to je manje-više dogovoreno. Potez oko povlačenja bugarske veleposlanice neće utjecati na naše dogovore. Opet se pokazalo kako se predsjednik Milanović ponaša kao slon u staklani i vrijeđa sve oko sebe, ne razmišljajući kakve su posljedice, pa se moramo ispričavati po Europi za njegova trabunjanja.