Možemo li se i kako riješiti stresa, bolesti modernog doba koji je okidač za ozbiljne i potencijalno smrtonosne bolesti? Zašto smo danas svi, poglavito mladi, više pod stresom i koliko na nas utječu geopolitička zbivanja? Kako prepoznati napadaj panike, anskioznost i burn out i kako sami sebi možemo pomoći? Neka su to od pitanja na koja su u Intervjuu Media servisa odgovore potražili od psihijatrice i psihoterapeutkinje Ljiljane Škrinjarić.

Život je danas je puno stresniji nego što je bio desetljećima prije, zašto je tome tako?                    

- Puno faktora utječe na to. Situacije poput bolesti, ratovi, prirodne katastrofe, inflacija... sve to jako utječe, i snaći se u svemu tome nije lako, naprotiv, sve je teže. Dakle, puno je situacija danas postalo jako stresno i doista se treba znati i moći snaći u takvih teškim situacijama.

Nije floskula da sami sebi možemo puno pomoći... Koji bi pritom bio savjet?

- Napadaj panike, kad se jednom javi, vrlo se često ponovi, zapravo je napadaj panike siguran znak organizma da mu treba pomoć. To je alarm. Naše tijelo dobro reagira, upozorava nas da je vrijeme da nešto poduzmemo. Ja uvijek svima kažem da je jako važno imati dobru ravnotežu između stvari koje nas prazne i stvari koje nas pune.

Škrinjarić se potom dotaknula i popularnog termina burn out, odnosno “pregorijevanja” na poslu i na koji način ga možemo izbjeći?

- Sada su u mnogim velikim tvrtkama počeli raditi edukacije, ali ono što je moje iskustvo pokazalo to je da pritom nemaju dovoljno dobar kontinuitet. Dakle, čovjek može nešto naučiti iz neke radionice koja se dogodi jednom u ne znam koliko vremena, no nužno je nastaviti s edukacijom, treba postojati kontinuitet...

Stres i depresija sve češće pogađaju i sve mlađe ljude?

- Puno je primjera da sve mlađi ljudi i smrtno okončaju kad su izloženi depresiji, razočaranju, pogubnim utjecajima društvenih mreža i sl., uključujući i sve više školaraca. Čujem da djeca praktički ne komuniciraju u školama, svi su apsolutno na mobitelima, odgajaju ih mreže...

Može li se reći da je problem i u tome što im nedostaje ljudska bliskost?

- Apsolutno je problem u tome. Inteligenciju i znanje treba pratiti emotivna podrška, a ako tu nisi dovoljno jak, u emotivnom dijelu, onda ti sve znanje koje stječeš preko recimo interneta, društvenih mreža... zapravo čini štetu, a ne dobro.

Škrinjarić se osvrnula i na to kako na nas utječe i politika, izbori, kampanje i nastupi političara...?

- Sve što se događa oko nas jako djeluje na nas osobno. Mediji su pritom vrlo utjecajni, sve što se događa kod nas, u svijetu... doista djeluje na ljude i stvara im nemir. Zato često kažem da treba manje pratiti medije, loše vijesti, negativnosti kakve se prezentiraju... (Andrea Marić/MS)