Objavljeno 19. travnja, 2024.
Ako temperature budu rasle, povoljnost terena za hrast lužnjak povlači se prema zapadu Posavine
VINKOVCI
Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti - naziv je stručnog skupa što se u četvrtak i petak održava u Vinkovcima u organizaciji Centra za znanstveni rad HAZU-a Vinkovci i Hrvatskih šuma, a u povodu obilježavanja 150 godina znanstvenoga i organiziranoga pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine (1873. – 1942.) i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Voditelj Uprave Vinkovci Krasnodar Sabljić rekao je kako je hrast lužnjak veliko i posebno bogatstvo ovog kraja, svojevrsni slavonski dukat, koji je bitan ne samo za naš kraj i županiju nego i za cijelu Hrvatsku.
- Zemlja smo koja je relativno bogata šumama - 44 posto kopnenog dijela teritorija Hrvatske čine šume i po tome pripadamo u red bogatijih europskih zemalja. Stoga ne čudi velika osjetljivost na šume hrasta lužnjaka, pogotovo nakon prošlogodišnjeg nevremena i oluje. Uprava šuma podružnica Vinkovci gospodari velikim bogatstvom, koje je, nažalost, uništila oluja – rekao je Sabljić.
Obilježavanje 150 godina Brodske imovne općine i gospodarenja šumama hrasta lužnjaka na ovom području od iznimne je važnosti za Hrvatske šume, koje su kao trgovačko društvo javni šumoposjednik svih šuma u vlasništvu RH. Hrvatske šume raspolažu s približno dva milijuna hektara šuma i šumskog zemljištva od Iloka do Dubrovnika, podsjetio je akademik i predsjednik Organizacijskog odbora skupa, Igor Anić.
- To bi u prijevodu značilo kako se stručno, na znanstvenim temeljima, radi sa šumama već stoljeće i pol. Dakle, one nisu nastale i rasle same od sebe, nego je o njima vodio brigu inženjer šumarstva. Zato i izgledaju tako kako izgledaju, a ne zato što ih je priroda takvima formirala – rekao je akademik Anić i upozorio kako predviđanja nisu optimistična jer će se intenzivne nepogode pojavljivati sve češće.
- Ako temperaturni trendovi budu rasli kako znanost predviđa, tada se povoljnost terena za rast hrasta lužnjaka povlači prema zapadu Posavine. Takve promjene neće ići naglo, ali to znači da će hrastu lužnjaku u Spačvi biti sve teže i teže. Tko zna što naše nasljednike očekuje za stotinjak godina, možda tu više neće rasti hrast lužnjak, nego grab, hrast kitnjak, cer i bukva, a možda će doći i do velike sekularne izmjene vrste drveća – rekao je Igor Anić.
Miroslav Flego
Ugroza za ekosustav i poljoprivredu
Znanstvenim skupom u Vinkovcima obilježava se povijesna obljetnica organiziranog gospodarenja šumama na području istočne Slavonije.
Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić podsjeća kako Hrvatska može biti ponosna što ima tako očuvane šume, među najljepšima u Europi i svijetu. Naglašava kako je važno šumama gospodariti na održiv način i zato Hrvatske šume imaju FSC certifikat, koji to potvrđuje. Dodao je kako je protekle godine velika količina drvne mase uništena, obustavljena je sječa hrasta lužnjaka na pojedinim područjima i nastala šteta nakon oluje velika je ugroza za cijeli ekosustav, a poslije, posljedično, i za poljoprivrednu proizvodnju