Unatoč upozorenju Ustavnog suda i Državnog izbornog povjerenstva, predsjednik Republike Zoran Milanović ne odustaje od upletanja u predizbornu kampanju i nakane da nakon parlamentarnih izbora, u slučaju pobjede SDP-a, postane novi hrvatski premijer.

Pojavljuju se razni scenariji kako bi to mogao postići, no brojni analitičari ovih su se dana prisjetili kako je Hrvatska izgledala kada je Milanović bio na čelu vlade, od prosinca 2011. do siječnja 2016. godine, nakon što je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima sa svojim “Planom 21”. Ukratko, u razdoblju Milanovićeve vlade zabilježen je veliki rast državnog duga, gospodarska stagnacija i blagi pad plaća.

Oporavak od financijske krize koja je s 2008. počela u Sjedinjenim Državama i potom zahvatila cijeli svijet Hrvatska tada još nije osjetila. Milanovićeva prethodnica Jadranka Kosor započela je proces dovršetka pregovora o ulasku Hrvatske u EU, ali ekonomski oporavak nije bio na vidiku. Povećavao se broj nezaposlenih, a gospodarstvo je mučilo neplaćanje, problem nelikvidnosti i niz stečajeva te izostanak investicija.

U prvoj godini mandata Kukuriku koalicije, 2012., u Hrvatskoj je živjelo 4,2 milijuna stanovnika, stopa nezaposlenosti iznosila je 15,9 posto, inflacija je bila 2,3 posto, neto javni dug prelazio je 26,5 milijardi eura, a prosječne kamatne stope bile su čak 6,13 posto. BDP je 2011. godine zabilježio blagi oporavak i Hrvatska je u minusu bila samo 0,1 posto, ali već 2012. pad BDP-a iznosi 2,3 posto. Na početku Milanovićeva mandata prosječna netoplaća u Hrvatskoj je bila 5493 kune, a na kraju se povećala za samo 2,8 posto, na 5646 kuna. Javni dug je s 28,5 milijarda eura u prosincu 2011. narastao na 38,1 milijardu u siječnju 2016., odnosno 33 posto. Kako se iščitava iz podataka DZS-a, gledano prema udjelu u BDP-u, situacija je još gora jer je u tom razdoblju padao ukupni BDP te je 2011. javni dug Hrvatske iznosio 72 posto BDP-a, a 2015. je dosegnuo 96 posto. Povećavanje javnog duga počelo je, međutim, još u vrijeme Jadranke Kosor. Godine 2016. omjer javnog duga u BDP-u pada, a ukupni dug opće države prestaje rasti.

Godine 2011. Hrvatska je bila na 61 posto razvijenosti prosjeka EU-a, a na tome se zadržala i 2015. Sljedeće se godine pomaknula na 62 posto prosjeka Europske unije. Hrvatski BDP počeo je rasti tek 2015. godine i zemlja izlazi iz recesije, kasnije nego ostatak Europe. BDP je te godine rastao 2,5 posto, a neto javni dug na 23,3 milijarde eura. Inflacija je u silaznoj putanji i iznosi 0,5 posto, a prosječne kamatne stope 3,55 posto. Ukupno je u mandatu Zorana Milanovića javni dug narastao za 72 milijarde kuna, najviše u vrijeme mandata bilo koje vlade od kada je Hrvatska samostalna država. Ekonomisti podsjećaju kako su razdoblje Milanovićeve vlade obilježile predstečajne nagodbe uništivši brojne male poduzetnike. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju kako nije posve pravedno uspoređivati Milanovićevu premijersku ostavštinu s današnjim vremenom. Naime, Hrvatska tada nije bila članica Europske unije i nije imala na raspolaganju toliko sredstava iz fondova EU-a kao danas.

Mladen Vedriš, ekonomski analitičar, za magazin Lider rekao je kako je Milanović premijersku funkciju preuzeo kada je Hrvatska bila u političkom kaosu. Nekoliko godina prije toga Ivo Sanader dao je ostavku, a Jadranka Kosor nije uspjela konsolidirati ni državu ni svoju stranku. “Drugi je problem bio što je njegova vlada bila koalicijska, a ministarstvo gospodarstva autonomno je vodio HNS, a ne dosljedni i izuzetni makroekonomist Branko Grčić, pa se neka ekonomska koherentnost nije mogla ni očekivati”, rekao je Vedriš za Lider. D.Pav.