Dok Hrvatska navršava peti mjesec bez ijednog novog slučaja afričke svinjske kuge (ASK), veterinarska inspekcija u obilasku je svinjogojskih objekata. Podsjetimo, posljednji se slučaj ASK dogodio u Vrbici, u općini Semeljci u Osječko-baranjskoj županiji, 25. studenoga, kada je stigao pozitivan nalaz na tu opaku bolest, zbog čega su krajem tog mjeseca eutanazirane 522 životinje na jednoj farmi.

Sada pristižu zahtjevi svinjogojaca da svinjama ponovno napune objekte u kojima je prošle godine potvrđena afrička svinjska kuga, pa su, nakon eutanazije cijelog uzgoja i drugih mjera, završili u karanteni. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić kaže kako karantena za uzgajivače u čijem je uzgoju bila kuga, a objekti su im bili neuvjetni - nisu imali (uvjetnu) kategoriju - traje godinu dana, a za svinjogojce čiji je uzgoj imao ASK, a objekti su im udovoljavali uvjetima - da je karantena šest mjeseci, pa i nešto kraće.

“Jedan objekt na području Brodsko-posavske županije, nakon zahtjeva za repopulaciju, već je napunjen, i to tako da je u nj uvedeno prvih 30 svinja. Svih 30 testirano je na ASK, a po protoku mjesec dana testiranje je ponovljeno i ponovno je bilo negativno na ASK, te je potom objekt napunjen sa 700 svinja, što je bio i prijašnji kapacitet tog uzgoja", kaže Pavić. U BPŽ-u je posljednji slučaj kuge bio prije šest mjeseci.

U preostale dvije slavonske županije u kojima je lani harala kuga – Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj - punjenja objekata nakon karantene još nije bilo, no veterinarska je inspekcija već obišla oko 3000 objekata, pregledavši jesu li uvjetni za svinjogojsku proizvodnju, kao i imaju li biosigurnosne reference.

“Ljudi su nakon svega što se dogodilo nakon ulaska afričke svinjske kuge u Hrvatsku, nakon 26. lipnja, svjesni važnosti uvjeta i biosigurnosnih mjera i ne popuštaju s tim ni nakon protoka pet mjeseci bez bolesti u populaciji domaćih svinja", kaže Pavić.

Prema akcijskom planu, inspekcija treba obići sve objekte do kraja svibnja, sve koji su u registru. Istovremeno se "čiste" baze podataka jer su godinama u njima bili registrirani i oni objekti koji dugo nisu imale svinje, pa se sada ažuriraju brojna stanja. Kada je riječ o brojkama, recimo da ova proizvodnja počiva na, kaže Pavić, više od 900.000 svinja.

“Od prve pojave bolesti prošlo je deset mjeseci. Daj Bože da se bolest ne vrati, no iskustva drugih zemalja govore da je to moguće, i to s toplijim, ljetnim vremenom, kada počinje i veće kretanje ljudi, daleko je više kontakata", upozorava Pavić i podsjeća na postojanje bolesti u sjevernoj Bosni, u okolici Doboja, kao i u Srbiji, pa je Hrvatska unutar svojevrsne potkove kada je o ASK u susjedstvu riječ.

Kod divlje populacije svinja u Spačvi od nove je godine bilo 40-ak slučajeva ASK i te su životinje odstrijeljene. U populaciji domaćih svinja do sada je eutanazirano oko 37.500 životinja, a država je na ime ublažavanja šteta zbog ASK do sada, kaže Pavić, isplatila 28 milijuna od za to osiguranih 42 milijuna eura. "Do kraja godine predviđeno je da se suportira sve ono što je vezano uz ASK i u slučaju ponovne pojave bolesti. No aktualna generalna slika je povoljna, naglasak je na biosigurnosti", kaže Pavić. U slučaju da se bolest vrati, vrijedit će "stara" pravila o uspostavi zona ograničenja od tri i deset kilometara.