Saborski su zastupnici izglasali konačni prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona, kojim se, između ostaloga, uvodi novo kazneno djelo - napuštanje životinja! Onaj tko napusti domaću životinju, kućnog ljubimca, uzgojenu divlju životinju i drugu životinju koju bi trebao držati pod nadzorom, kaznit će se kaznom zatvora do godinu dana. Ako je, pak, napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja, počinitelj će se kazniti zatvorom do dvije godine. Povijesna je to odluka za životinje i rezultat velikog angažmana udruge Prijatelji životinja, koja je još 2021. godine pokrenula peticiju sa zahtjevom da se čin napuštanja životinja tretira kaznom zatvora.

U Udruzi slave i zato što je Ministarstvo pravosuđa i uprave pokazalo da ide ukorak sa zaštitom životinja u drugim europskim zakonodavstvima. Naime, prihvatilo je i njihov prijedlog i unijelo u Kazneni zakon novu sigurnosnu mjeru - mjeru zabrane držanja i nabavljanja životinja, u trajanju od jedne do pet godina. Sud ju može izreći onome koji je počinio kazneno djelo nad životinjom ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo. "Uvrštavanje ove mjere iznimno je važno zato što smo dosad mnogo puta svjedočili da zlostavljači nakon počinjenja i najtežih kaznenih djela na štetu životinja ubrzo nabavljaju novu životinju, koju isto zlostavljaju, i tako ostaju trajni društveni problem i prijetnja", pojašnjavaju Prijatelji životinja.

Dodatni razlog za slavlje je i povećanje kazni za nanošenje životinjama nepotrebne boli ili izlaganje nepotrebnim patnjama te za usmrćivanje i teško zlostavljanje životinja - dosad se mogla izreći maksimalna kazna do godinu dana zatvora, a sada će biti do dvije godine. Ako se ta kaznena djela počine iz koristoljublja, počinitelj će moći dobiti kaznu zatvora do tri godine umjesto dosadašnje dvije.

- Zahvaljujemo građanima koji su potpisali peticiju, nadležnom ministarstvu, koje je prihvatilo naše prijedloge, Vladi, koja je unaprijedila postojeće odredbe, i saborskim zastupnicima, koji su podržali propisivanje napuštanja životinja kao kaznenog djela i povisivanje kazni zatvora za kazneno djelo mučenja i ubijanja životinja. Napuštanje životinja doista je monstruozan čin! Onaj tko ju napusti, svjestan je da životinja ne može preživjeti sama, da može stradati u prometu i da smrt od gladi, žeđi ili smrzavanja ne nastupa odmah, nego uključuje dugotrajnu patnju i agoniju - ističu Prijatelji životinja i očekuju da će ove zakonske izmjene omogućiti lakšu provedbu i učinkovitiju zaštitu životinja u Hrvatskoj. Pozivaju građane da i dalje prijavljuju svako napuštanje i zlostavljanje životinja kako bi izmjene Kaznenog zakona zaživjele u praksi.

Koliko je veliki problem napuštanje životinja, ponajprije pasa, upozoravaju iz Azila za napuštene pse u Nemetinu.

- Ljudi toliko napuštaju životinje da nam godišnje od 350 do 400 pasa prođe kroz Azil, s tim da mi sigurno ne uspijemo sve spasiti. To je činjenica. Možemo zbrinuti pasa onoliko koliki nam je kapacitet i ne stanu svi. Napuštaju se psi od štenadi nadalje. U društvu se mora promijeniti nešto, a prije svega ako se ne možeš kvalitetno brinuti o psu cijeli njegov životni vijek, nemoj ga ni nabavljati. Doista se nadamo da će neodgovorne građane kazne odgojiti - kaže Ivana Crnoja iz osječke udruge Pobjede, koja se skrbi o osječkom Azilu za pse. Kako ističe, u nekim državama EU-a lijepo su odgojili građane, primjerice u Nizozemskoj su skloništa poluprazna ili prazna. Imaju kapacitet za oko 50 životinja, a u njima bude možda njih pet-šest.



- To je ono čemu mi težimo. Presporo se sve pomiče kroz edukacije, počinitelji moraju biti sankcionirani i tako će se jedino odgojiti društvo. Nama nije problem grad Osijek, već imamo problem susjednih gradova i općina koji ni na jedan način nisu riješili problem napuštenih pasa i svi nama garavitiraju. Doslovno danas vidim psa koji je na Facebooku objavljen na ulici u Belom Manastiru, Slavonskom Brodu, Donjem Miholjcu ili u Vinkovcima, a za dva dana ga skupljamo u Osijeku. Nadamo se da će država sankcionirati ne samo ljude koji napuštaju pse nego i gradove i općine koji nemaju riješen sustav zbrinjavanja napuštenih životinja. Kada je rađen zakon 2007. godine, ta je mogućnost ostavljena u zakonu, ali još ni jedan gradonačelnik ili načelnik nije kažnjen jer to nije učinio - zaključuje Ivana Crnoja.