Napokon smo doznali gotovo sve detalje porezne reforme, o kojoj se već duže raspravlja, a koja bi u 2024. godini dovela do povećanja plaća 1,6 milijuna zaposlenih građana. Najveća su novost ukidanje prireza, dodatnog poreza koji se plaća uz porez na dohodak i koji je prihod jedinica lokalne samouprave, kao i korekcija mirovinskih uplata.

Uz to, Vlada je najavila i povećanje osobnog odbitka, kao i to da će država za dio osiguranika uplaćivati dio mirovinskog doprinosa. Zbog toga bi građanima u džepu trebalo ostati više. No pojedini čelnici lokalnih zajednica (gradova i općina) protive se tomu da im država ukida prirez i time izravno utječe na prihode. Inače, u Hrvatskoj neki i ne znaju što je prirez, a neki ga plaćaju čak 18 %. Ovisi o tome u kojem gradu ili općini žive. Primjerice, u Koprivnici prirez nikada nije uveden. Grad Zagreb ima najveći prirez u državi - 18 %. U Splitu je 15 %, Rijeci i Osijeku 13 %. Manji gradovi imaju niže stope prireza, a brojni ga nemaju. U Međimurskoj županiji nijedan grad ili općina nema prirez. No prihodi lokalnih zajednica sve su veći. U 2016. prihodi svih općina i gradova iznosili su 10,5 milijardi, a 2022. premašili su 17 milijardi kuna. Nakon ukidanja prireza gradovi i općine samostalno bi određivali stopu poreza na dohodak.



Posebni savjetnik premijera za ekonomiju Zvonimir Savić gostovao je na N1 televiziji i govorio o najavljenoj poreznoj reformi i svemu što ona donosi ili odnosi. Oporba tvrdi da se uopće ne radi o reformi, na što su vladajući već naviknuli, a to potvrđuje i Savić: "Takva je bila retorika u svih pet dosadašnjih krugova porezne reforme iako su one donijele porezno rasterećenje gospodarstva i građana od 12 milijardi kuna. Sad se to nastavlja." Savić je još pojasnio: "Ukratko, novi krug reforme velikim se dijelom usmjerava na fiskalnu decentralizaciju gradova i općina, koji to dugo traže. Pod broj dva, rasterećenje brutoplaća, ponajprije za one koji imaju ispodprosječne plaće. To znači i da će im rasti plaće." Dakle, ovo je šesti krug porezne reforme, a kritičare zabrinjava zadiranje u mirovinski sustav. "Nije ovdje riječ o zadiranju u mirovinski sustav, nego je riječ o tome da se za određeni iznos brutoplaća neće oduzimati od plaća ti doprinosi i uplaćivati u mirovinski fond, nego će to država kompenzirati. Uplaćivat će se i dalje sredstva u mirovinski fond, a posljedica reforme je da će se zaposlenima s brutoplaćama od 700 do 1300 eura povećati netoiznos", tvrdi Savić i dodaje da se radi o otprilike osam posto rasta. Državni proračun to će koštati nekoliko stotina milijuna eura, no postoji plan kako to kompenzirati. "Imali smo recentni primjer dvije goleme krize, pa je Vlada pokazala da se može nositi s njima - ona 2020. i 2022. Očuvano je više od 700.000 radnih mjesta, više od 100.000 poduzeća je dobilo potpore, a rezultat je brzi gospodarski oporavak. Pokazalo se da država ima fiskalnih kapaciteta i mjera kojima može utjecati na očuvanje gospodarskog rasta. Potvrdu za ovo što govorim može se naći u izvješćima svjetskih financijskih institucija, gdje se tvrdi da smo otporni na krize", rekao je Plenkovićev savjetnik te dodao: "U ovom trenutku smo procijenili da je ovo najbolja odluka jer pridonosi kupovnoj moći hrvatskih građana, ali i rastu zaposlenih. Evo, nezaposlenost je na rekordno niskim razinama. Nije slučajno da je Hrvatska 2022., prema Eurostatu, dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU-a, a prije šest do sedam godina bili smo na 61 posto. Sve to govori da su ekonomski ciklusi pozitivni, pa je porezna reforma u ovom trenutku adekvatna."

Osim oporbe koja na za njih uobičajen način napada Vladu i premijera sad i zbog porezne reforme, i predsjednik RH Zoran Milanović također smatra kako najavljeno porezno rasterećenje nije porezna reforma, a za ukidanje prireza rekao je kako je to "kao da se nekome sapuna daska". Od Milanovića ništa novo, uobičajena retorika...

S druge, pak, strane, one poslovne i gospodarstvene, poreznu reformu poslodavci podržavaju, dok sindikati ne žele smanjivanje doprinosa za mirovine, a lokalna uprava nudi svoje prijedloge kako porezno rasterećenje ne bi išlo samo na njezin teret. S prosječnom plaćom od 1100 eura Hrvati teško žive, pa je i do sada Vlada u više krugova porezne reforme rasteretila građane i poduzetnike za 10 milijardi kuna, što uključuje i smanjenje parafiskalnih nameta, kazao je i premijer Plenković. Glede ukidanja prireza kaže: "Da otklonimo teze u eteru da se nešto uzima jedinicama lokalne samouprave. Ništa se ne uzima, obrnuto. Ukidamo prirez, ali ostavljamo mogućnost da porez na dohodak bude povećan za onoliko koliko je eventualno prije bio prirez. Onaj čelnik lokalne samouprave koji želi imati isti volumen prihoda povećat će porez na dohodak. Delegirali smo im ovlast da sami procijene žele li imati manju stopu poreza na dohodak i ostaviti više novca u džepovima građana ili će imati veću stopu‘‘, pojasnio je Plenković, dodavši da samo 305 gradova i općina u Hrvatskoj ima prirez.

Poreznom reformom predlaže se i smanjenje mirovinskih doprinosa za određeni broj građana do određenih primanja. "To smanjenje ostavit će im veća primanja na plaći, a umjesto njih će država to nadomjestiti", kazao je premijer odbacivši tezu da će se ugroziti mirovinski sustav. "Da se mirovine isplaćuju jedino i isključivo na temelju doprinosa, ne bi nitko dobio mirovinu koliku ima sada. Godinama doplaćujemo dio za mirovine iz poreznih prihoda", rekao je Plenković te dodao: "Da bismo povećali plaće onima koji imaju manja primanja, mi drugih prostora nemamo. Osim da poslodavci povećaju plaće, to je najbolji način."

Uglavnom. niži porezni teret i smanjivanje doprinosa poslodavci pozdravljaju jer uvjet je to za snažniji rast plaća. "Važno je porezno rasterećenje dohotka osobito za ljude s nižim primanjima i osigurati rast plaća i zaposlenicima sa srednjim i višim primanjima jer je važno zadržati ljude", smatra i direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Sindikati pak upozoravaju na sve lošiji standard Hrvata i imaju primjedbe: "Ne smije se dopustiti da se ‘čačka‘ po mirovinskom doprinosu ako pri tome Vlada nema rješenje kojim će nadoknaditi ono što će praktički manje uzeti prema mirovinskom sustavu kojemu će nadoknaditi. Ne cijelom sustavu, nego svakom pojedincu", istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Pojedine su lokalne jedinice u proračunskom suficitu od 0,4 %, pa negoduju zbog poreznih rasterećenja na njihovu štetu. "Porezna je reforma već viđen film koji porez na dohodak preusmjerava građanima, što je dobro, ali izbija proračune općina i županija", naglasio je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, referirajući se na ukidanje prireza. "Nisam protiv toga da treba rasteretiti građane da imaju veće osobne dohotke. S druge strane prijedlog ministru: jedan postotni bod PDV-a dajte regijama, gradovima i općinama i bit će sve u redu", mišljenja je istarski župan Boris Miletić.



Sve u svemu, u nizu podataka koje su javnosti iznijeli premijer i ministar financija, izdvojimo ovom prigodom tek neke. Primjerice, što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup). Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjuju olakšice. Primorac je rekao da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika)...

Sve to, i još puno toga relevantnog, možete vidjeti i pročitati u pregledu stavaka poreznog rasterećenja na stranicama Vlade Republike Hrvatske. Promjene bi se u prvom čitanju u Saboru trebale naći prije ljetne stanke. Reformski zakon koji se čekao 20 godina, a uvjet je za dobivanje tranše od 700 milijuna eura iz Europske unije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u prvih deset godina provedbe državu će stajati čak 1,8 milijardi eura.

Dakle, porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu svima, s naglaskom na one s nižim dohodcima. Bit je i da se ne ugrozi mirovinski sustav niti otme nešto lokalnim jedinicama ili velikim gradovima. Nakon što paket bude dovršen, drugo čitanje u Saboru bit će najesen kako bi stupio na snagu 1. siječnja 2024.