Objavljeno 23. siječnja, 2023.
Želimo pokazati kako je to bilo nekada, kad se sve radilo u dvorištu, od domaće svinje do domaćih mesnih proizvoda
Slavonsko kolinje u Čađavici prvi je put kao organizirana manifestacija održano 2017. godine, četiri godine zaredom Općina je organizirala održavanje kolinja na taj način, a onda je zbog koronavirusa nastupila dvogodišnja stanka. U subotu je tradicija nastavljena.
Kao da su znali, za tradicionalno, peto slavonsko kolinje u Čađavici izabran je lijep zimski dan, kad je prvi snijeg donio primjerenu hladnoću i zimski ugođaj kakav i priliči slavonskom kolinju. Okupili su se predstavnici udruga, mjesnih odbora, općinski vijećnici i njihovi gosti te, kao što je dogovoreno, od ranog jutra vrijedno radili, od vaganja do završne prerade, topljenja masti i izrade kobasica i ćurki. Zahvaljujući iskustvu i dobroj organizaciji načelnika, sve se odrađivalo na vrijeme i kako je i planrano. Došao je kasnije i dožupan Marijo Klement, a kolinje su svirkom začinili tamburaši pa je koristan posao bio ujedno i dobra zabava.
- Vrijedni članovi KUD-a Podravina zaduženi su za kuhinju, a to znači za kolače, doručak, ručak i sve ostalo što nastaje u kuhinji, počevši od jutarnje kuhane rakije. Tu su i članovi dviju lovačkih udruga, naši vrijedni vatrogasci, nogometaši, ribiči, bajkeri, sve udruge su tu i svaka radi dio posla. Tu su i mjesni odbori, predstavnici Noskovaca tope čvarke, oni iz Zvonimirovca prave ćurke, kobasice i krvavice, predstavnici Vraneševaca bili su na obradi mesa i svatko ima svoj zadatak - ispričao nam je načelnik Rončević.
Sve manje je ljudi koji znaju i hoće obavljati poslove kolinja, pa je već sada teško naći ekipe koje bi obavile kolinje u seoskom domaćinstvu. Upravo zato ljudi su sve više zainteresirani za uslužno klanje, mnogi žele odvesti svinju u klaonicu i sutradan doći po polovice koje onda mogu sami kod svoje kuće obraditi. Kroz projekt "Slavonija i Baranja" Općina Čađavica i Grad Otok dobili su sredstva za projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju klaonice s rasjekaonicom mesa.
- Mi nemamo proizvođačku organizaciju svinjogojaca, svinjogojstvo nam je na najnižim granama, a za klaonicu trebamo imati sigurne proizvođače mesa. Projektna dokumentacija za klaonicu je izrađena i građevinska dozvola je izdana, ali izgradnja ovisi o potrebama i isplativosti - pojasnio je načelnik Mirko Rončević.
Petar Žarković
BIT ĆE MESNIH PRERAĐEVINA ZA POTREBITE
Meso i prerađevine koje se ne potroše na kolinju, a bit će toga dosta s obzirom na to da je svinja imala 330 kilograma “žive vage”, bit će raspoređeno za stare i nemoćne korisnike općinskog projekta Zaželi.
– Osim ove humanitarne nakane, organizacijom kolinja želimo sačuvati tu tradiciju i pokazati kako je to izgledalo nekada, kad se sve radilo u dvorištu, od domaće svinje do svih domaćih mesnih proizvoda, ali i da se međusobno podruže članovi raznih udruga - rekao je načelnik.
