Hrana u Hrvatskoj, za razliku od prosjeka Europske unije, nikada nije bila jeftina, pa tako nije ni danas kada je gotovo nemoguće nabrojiti sve razloge drastičnim poskupljenjima. I tako nema dana da ne slušamo o sve višem dizanju cijena svega i svačega, od energenata do finalnih proizvoda. Bojazan je, naravno, najveća od divljanja cijena hrane.

Stoga je i normalno da se svi pitamo što se zapravo događa? Pojedini ekonomski analitičari čak navode kako cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu padaju, a hrana kod nas i dalje poskupljuje. Dodaju kako su globalne burzovne cijene hrane sada niže nego u veljači ove godine, odnosno prije ukrajinskog rata. Jer i unatoč svim očekivanjima i prognozama temeljenima na utjecaju rata u Ukrajini na svjetsku poljoprivredu, cijene pšenice, kukuruza, uljane repice, mlijeka i drugih ključnih proizvoda na svjetskim burzama već su tri mjeseca u padu, pokazuju podaci portala Tradingeconomics.com. Ne čude zato i sumnje u razloge za velika poskupljenja, odnosno lov u mutnom! Bilo kako bilo, u Hrvatskoj sve poskupljuje, naprosto prošlo je vrijeme navodno jeftine hrane i obilja. A kada se ponovno vratimo stvarnim razlozima takvog stanja, donekle je i moguće razumjeti proizvođače s više negoli preskupim inputima koji svoje proizvode ne mogu prodavati u bescjenje. Važnije je pitanje kako posluju razni otkupljivači, preprodavači, pa tek na kraju pojedini trgovci, odnosno svi oni koje se može svrstati u sivu zonu ili neformalni sektor, što u najširem smislu označava ekonomske aktivnosti nad kojima država nema odgovarajući nadzor. Pitanje je naročito bitno danas kada se svi spremamo za rujansko preračunavanje cijena iz kuna u euro, a koji će u opticaj kao nacionalna valuta s 1. siječnjem 2023. Država, odnosno Vlada, osim paketa mjera protiv poskupljenja, navodno sprema i rigorozne kontrole i regulaciju tržišta. Na teren su izišli i tajni kupci kako bi u trgovinama različitih proizvoda i usluga provjerili kako ide preračunavanje cijena iz kuna u eure. Cilj je zaštititi potrošače od moguće zlouporabe i zaokruživanja cijena na više iznose.

No, i dalje mnogi govore da će cijene hrane još rasti, ali ima i ekonomista koji misle da neće, bar ne previše, jedino ako još jače ne skoče cijene goriva, plina i struje. Čini se i da je gornja granica sustigla limit, pa se za sada ne vide opravdani razlozi dodatnog dizanja cijena, koliko to očito nekome odgovaralo, pa se panika stvara umjetno.