Županja će - uz Babinu Gredu, Slavonski Kobaš i Davor - dobiti manje putničko pristanište na rijeci Savi, koje će joj osigurati nesmetani prihvat riječnih kruzera i drugih manjih putničkih plovila, a povećanje turističke ponude donijet će brojne prednosti i potaknuti razvoj grada.

 

Gradonačelnik Damir Juzbašić ističe da će ovaj projekt biti od iznimno velikog značenja za Županju. Na tome je mjesecima radio s kolegama u Orašju, u BiH, jer to je obostrani interes prekograničnih susjeda koje spaja rijeka Sava. Županja će konačno početi koristiti blagodati svoga položaja i prirodnih resursa. A grad bi, doznajemo, trebao dobiti i sportsku luku u blizini muzeja i teretnu luku kod šljunčare.

Izrada projektne dokumentacije, čiji je naručitelj Lučka uprava Slavonski Brod, prošla je javno savjetovanje. Cilj je projekta izraditi studijsku, projektnu i natječajnu dokumentaciju kako bi se osigurali tehnički uvjeti za uređenje pristaništa za putničke brodove na navedenim lokacijama radi poboljšanja prometne povezanosti vodnim putem i razvoj riječnog turizma. Nakon provedenog natječaja Lučka će uprava s odabranim ponuditeljem sklopiti ugovor o javnoj nabavi, čija je procijenjena vrijednost dva milijuna kuna bez PDV-a, a potom će, nakon izrade projekta i ishođenja potrebnih dozvola krenuti gradnja četiriju pristaništa.

 

O bilo kakvim rokovima za sada je još prerano govoriti. Riječ je o iznimno važnom infrastrukturom projektu koji oplemenjuje turističku ponudu. Otvaranje manjih putničkih pristaništa omogućiti će daljnji razvoj riječnog turizma na rijeci Savi, koja na promatranoj dionici obilježjima plovnosti osigurava nesmetan promet manjih plovila karakterističnih za izletničku plovidbu. Za potrebe realizacije ideje pristaništa za putničke brodove na spomenutim lokacijama već je izrađena i Studija predizvodljivosti gradnje u svrhu razvoja putničke, izletničke i sportsko-rekreacijske plovidbe. U njoj se, uz varijantna rješenja izgradnje pristališne infrastrukture i analizu troškova i koristi, analiziralo i društveno-ekonomsko okruženje navedenih mikrolokacija s naglaskom na turistički promet i postojeće smještajne kapacitete u okruženju.

Analizom postojeće turističke osnove ocijenila se spremnost destinacije za razvoj riječnog turizma na rijeci Savi. Pregledom strateških dokumenata razvoja i prostorno-planske dokumentacije utvrđena je spremnost i uvjeti za nastavak realizacije projekta gradnje pristanišne infrastrukture. Lokacija Županja nije obuhvaćena tim dokumentom i za nju će se, napominju, u sklopu idejnog projekta razraditi i idejno rješenje lokacije pristaništa u tri varijante.

Za uspješan prijevoz unutarnjim plovnim putovima potrebno je osigurati i urediti odgovarajuću infrastrukturu - pripadajuće građevine, objekte i uređaje, sigurnost plovidbe te luke i pristaništa, o čijoj kvaliteti uvelike ovisi uspješnost rada sustava. Putničko pristanište treba omogućiti jednostavan i siguran vez te uplovljavanje i isplovljavanje brodova, treba imati ponton za privez čamaca, sustav za sidrenje, pristupni most i informacijske ploče. Lučka uprava korisnicima mora osigurati privez i odvez vozila, prihvat i otpremu putnika, opskrbu plovila vodom i električnom energijom, prihvat otpada s plovila i službu hitne zdravstvene pomoći.

U Europi se unutarnja plovidba pokazala kao konkurentan i ekološki prihvatljiv način transporta. Unatoč dobrim preduvjetima za razvoj riječnog prometa, sektor prijevoza unutarnjim vodnim putovima (IWT) u Hrvatskoj je bio marginaliziran zadnjih 20 godina, zbog ratnih sukoba i znatnog oštećenja infrastrukture, ali i nedostatka interesa jer se Hrvatska pretežno smatra morskom zemljom.

Lokalni čelnici gradova i općina uz Savu već godinama traže obnovu i uređenje plovnog puta ove rijeke. Smatraju je velikim, ali neiskorištenim resursom koji su druge zemlje znale iskoristiti. Načelnik Babine Grede Josip Krnić uvjeren da će izgradnja pristaništa za kruzere i male luke za čamce i glisere biti snažan vjetar u leđa turističkom otvaranju Babine Grede. Ondje će se, dodaje, moći pretovarati i tereti.

 

"Rijeka Sava je strašan medij, s ogromnim potencijalima, i mislim da će, kada zaživi, ovo biti jedna fanstatična priča. A sve će to biti valorizirano i kroz turizam i kroz gospodarstvo", ističe.

Riječna su krstarenja među najbrže rastućim turističkim sektorima. Ekonomski učinak međunarodnih riječnih krstarenja na destinaciju vrlo je značajan, s velikim potencijalom rasta prihoda. To je vidljivo i kroz povećanje broja zaposlenih i razvoj raznih pratećih usluga.

 

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ