Magazin
TEMA TJEDNA: KONKURENTNOST U HRVATSKOJ

Tomislav Galović: Država treba osluškivati svoje tržište i intervenirati kada je to potrebno
Objavljeno 25. lipnja, 2022.
IZV. PROF. DR. SC. TOMISLAV GALOVIĆ Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Da prokomentira nedavno objavljeno izvješće o konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, prema kojemu je Hrvatska napravila velik skok naprijed, zamolili smo izv. prof. dr. sc.Tomislava Galovića s Ekonomskog fakulteta Sveučilište u Rijeci.



- Riječ je o ljestvici konkurentnosti zemalja na temelju međunarodnih, regionalnih i nacionalnih statističkih podataka i pokazatelja dobivenih preko ispitivanja mišljenja gospodarstvenika. Ljestvica konkurentnosti IMD-a obuhvaća ukupno 255 kriterija (163 njih se odnosi na statističke pokazatelje, a njih 92 na ispitivanje mišljenja gospodarstvenika). Analizom četiri čimbenika konkurentnosti (učinkovitost javnog sektora, poslovnog sektora, infrastrukture i gospodarski rezultati), i to temeljem 20 indeksa, daje se odgovor na pitanje koliko učinkovito zemlje upravljaju vlastitim resursima i kompetencijama s ciljem dugoročnog kreiranja novih vrijednosti. Republika Hrvatska zabilježila je pozitivan pomak u područjima gospodarske aktivnosti, učinkovitosti javnog i poslovnog sektora. Kao ključne prednosti Republike Hrvatske redom se izdvajaju visokokvalificirana radna snaga, kvalitetan obrazovni sustav, pouzdana infrastruktura, solidan pristup izvorima financiranja i visoka razina troškovne konkurentnosti.

Determinante konkurentnosti uključuju ulaganja u fiksni kapital, (radna) produktivnost, kao i ulaganja u istraživanje i razvoj odnosno inovacije. Od početka 2022. godine evidentan je silazni trend u sferama (radne) produktivnosti, inozemnih izravnih ulaganja i industrijske proizvodnje što može ukazivati na slabljenje konkurentske pozicije hrvatskog gospodarstva. S druge strane, konkurentnost hrvatskog gospodarstva u 2021. godini karakterizirao je aplauzabilan rast kod navedenih determinanti konkurentnosti. Stabilizacija geopolitičkih odnosa, daljnja normalizacija globalnih opskrbnih lanaca i postpandemijsko buđenje globalnog gospodarstva imat će ključnu ulogu u definiranju konkurentnosti Republike Hrvatske i ostalih zemalja svijeta.

Konkurentnost je koncept koji svaka razvijena i demokratska država želi povećati, pa zato unapređuje ili se trudi unaprijediti konkurentnost svoje ekonomije. U tom, širem smislu može li se govoriti i o "modelima" konkurentnosti unutar liberalnog/neoliberalnog kapitalizma? Minimalno upletanje države se podrazumijeva...?

- Ovdje ću nastojati biti što koncizniji. Na primjeru Republike Hrvatske, od početka širenja COVID-19 pandemije državna intervencija igrala je važnu ulogu očuvanju radnih mjesta i održavanju konkurentske pozicije gospodarstva. S druge strane, upumpavao se novac u gospodarstvo čime se utjecalo na razinu cijena. Vojna eskalacija u Ukrajini probudila je energetsku inflaciju koja je spiralno zahvatila svaki gospodarski sektor. Danas nema gospodarske aktivnosti koja se ne suočava s galopirajućom inflacijom. S ciljem ublažavanja ovakvog i sličnih gospodarskih šokova, određene zemlje, uključujući i Hrvatsku, bile su prisiljene intervenirati. Kako bi se ojačala konkurentnost ili ublažio njezin pad, svakako je korisna intervencija država. Treba zamisliti kako bi se odrazilo na konkurentnost gospodarstva da Hrvatska nije usmjeravala novčana sredstva prema određenim gospodarskim sektorima u vrijeme COVID-19 pandemije ili da nije korigirala razinu trošarina odnosno fiksirala cijenu goriva. Što bi bilo sa zaposlenosti, potražnjom i naposljetku s ponudom? Država treba osluškivati svoje tržište i intervenirati onda kad je to potrebno. U svjetlu utjecaja na konkurentnost gospodarstva, buduće odluke bilo kojih nositelja vlasti trebale bi biti znanstveno filtrirane, ekonomski promišljene i dalekovidne jer smo svjedoci izrazito dinamičnih i nepredvidivih vremena.

Da se vratimo na konkretne situacije. Može li i u kojoj mjeri spomenuto izvješće IMD-a biti dodatni poticaj u borbi protiv korupcije, stvaranja bolje poslovne klime i boljeg upravljanja na svim razinama, kako to ističe premijer Plenković? I o čemu to najviše ovisi?

- Rezultati izvješća IMD-a neupitno ohrabruju. Institucionalna stabilnost i pouzdanost pozitivno utječu na javni i poslovni sektor gospodarstva. Međutim, potrebno je kontinuirano raditi na jačanju tih čimbenika kako bi se ostvarili zadovoljavajući i održivi rezultati.

Ukupno uzevši, koji su i dalje najizraženiji problemi kad se radi o konkurentnosti s kojima se RH suočava posljednjih godina? S tim u vezi, u kojim ekonomskim i gospodarskim sektorima u RH konkurentnost postiže višu razinu efikasnosti? Je li to turizam?

- Veliki potencijal za promjenu uključuje tržište rada, troškovno/administrativno opterećenje, produktivnost rada, inovacijski sustav. Ne treba zanemariti ni recentne izazove poput COVID-19 pandemije, zastoja u globalnim opskrbnim lancima, inflatorne pritiske i geopolitičke sukobe koji uzimaju svoj danak hrvatskom gospodarstvu. Intenzivnijim ulaganjem u istraživanje i razvoj, odnosno inovacije, hrvatsko gospodarstvo jača svoju otpornost na eksterne gospodarske šokove i jača svoju razinu konkurentnosti. Kao primjer potrebno je istaknuti etablirana inovativna poduzeća poput Rimac Automobili, prvi hrvatski unicorn Infobip i ostala prepoznatljiva poduzeća IT industrije. Kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj, tj. inovacije, rezultira rastom, većom učinkovitošću i profitabilnosti poduzeća. Stoga, u današnjim vremenima ulaganje u tehnologiju, odnosno iskorištavanje tehnološkog potencijala, predstavlja važan čimbenik konkurentnosti gospodarstva. Zamislimo samo koliko bi gospodarstvo bilo otpornije na divljanje cijene nafte da smo zajedno više okrenuti prema zelenim tehnologijama i bržoj digitalnoj transformaciji gospodarstva?

Što se tiče turizma, indikativno je kako Hrvatska postaje ovisnija o prihodima iz turizma. U 2019. godini prihodi od turizma činili su 21 % hrvatskog BDP-a, dok se u pandemijskim godinama udio prihoda od turizma očekivano smanjio. Međutim, činjenica je kako danas imamo najveći udio prihoda od turizma u BDP-u u okviru cijelog EU-a. Očekivanja za ovu turističku sezonu su optimistična i realno obećavajuća, no za održivu razinu konkurentnosti nužna je planska realizacija održivog turizma. Potrebno je i raditi na intenzivnijem povezivanju hrvatske poljoprivrede, hrvatske prerađivačke industrije i hrvatskog turizma kako bi se ojačala konkurentnost, odnosno učinkovitost. Perspektiva hrvatskog turizma nepobitno utječe na perspektivu ostalih gospodarskih sektora - kolektivno svi dobivaju. Međutim, potrebno je dodatno usmjeriti napore k intenzivnijem međusektorskom povezivanju kako bi se ostvarila sektorska "simbioza" hrvatskog gospodarstva.

Zaključno, koliko će još višoj razini konkurentnosti doprinijeti ulazak RH u eurozonu i Schenghen?

- Ulazak u eurozonu i Shengen produbit će integraciju i pozicionirat će Republiku Hrvatsku u gospodarskom, političkom i društvenom smislu. Riječ je o jednom značajnom i odgovornom koraku unaprijed za Republiku Hrvatsku. Ne treba zaboraviti kako je spremnost Republike Hrvatske jedan od važnijih uvjeta za realizaciju tih ciljeva. U konačnici, možemo očekivati pozitivne implikacije na konkurentnost Hrvatske, ali uz uvjet postojanja normalizacije geopolitičkih odnosa i političke homogenosti Europske unije. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MODERNI SUVERENIZAM

Održiva budućnost koja
mobilizira sve potencijale

2

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što
donosi jesen i zima

3

DOC. DR. SC. GORAN SUNAJKO, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suverenost neki razumijevaju kao moć koja je mimo i iznad vlasti