ŽUPANJA

Novim Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021. godinu izmijenjeni su uvjeti prihvatljivosti za postojeće proizvodno vezane potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu.

I dok u Ministarstvu poljoprivrede vjeruju da će izmjenama dovesti do povećanja učinkovitosti proizvodnje u pojedinim sektorima te osiguranja samodostatnosti i prehrambene sigurnosti, što i jest njihov cilj, pojedini uzgajivači svinja na istoku županjske Posavine strahuju da će izmjene postići kontraefekt i da će dovesti do smanjenja broja rasplodnih krmača, a samim tim i ukupnog broja grla. Naime, kod potpore za uzgoj rasplodnih krmača uveden je dodatni kriterij prihvatljivosti – praćenje prometa svinja po krmači. Potpora se dodjeljuje za krmače za koje je evidentirano najmanje 15 svinja u prometu. Minimalna poticana količina ostaje nepromijenjena – šest krmača.

– Znači, da bismo dobili poticaj za ovu godinu, koji će nam biti isplaćen u sljedećoj, moramo staviti u promet, odnosno prodati, 15 svinja po krmači, prasadi ili tovljenika. Mislim da će zbog ovoga 90 posto malih OPG-ova, koji imaju od 10 do 12 krmača, biti eliminirano – upozorava poznati uzgajivač Antun Golubović iz Đurića. Napominje da je dosad poticaj isplaćivan za svaku prijavljenu krmaču, bez obzira na broj svinja u prometu, što znači da se nije uvjetovala brojčana proizvodnja.

– Mi na manjim OPG-ovima, gdje nam uvjeti nisu pod staklenim zvonom kao na velikim farmama, sada smo tu malo u problemu. Imamo većinom dva prašenja godišnje po krmači, dok se na farmama ide i na 2,4 prašenja, odnosno od 10 krmača imaju i po 24 prašenja u godini. Prasad se ondje ranije odbija i krmača prije ide ponovno u reprodukciju. Kod nas je to malo teže, dogodi se da se krmača ojalovi, da bude mrtve prasadi, i tu ćemo, bojim se, biti zakinuti – strahuje Golubović.

Napominje da je 530 kuna poticaja za jednu krmaču ljudima dodatni prihod, moraju od nečega živjeti. Ali ako u ovoj godini ne budu imali minimalno 15 svinja stavljenih u promet, izgubit će poticaj za tu krmaču.

- Ljudi strahuju hoće li moći ispuniti tražene kvote. A apsurdno je to što Hrvatska još nije samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa i umjesto da država potiče ljude i daje im vjetar u leđa, sada nam se dijelom reže i ono što imamo. Pogotovo sada, u ovoj teškoj godini, pritisnutoj teretom koronakrize, kada nam je hrana sve skuplja, a prodaja svinja je, kao i njihova cijena, pala. Lani su se u ovo doba prodavale po devet kuna za kilogram, a danas po sedam. Cijena svinja pala je za 20 posto, a hrana nam je poskupjela za 50 posto – zaključuje.

Golubović upozorava na još jednu nelogičnost. Napominje da Europski zeleni plan potiče ekstenzivan uzgoj svinja, s ciljem smanjenja zagađenja okoliša. Prednosti su takvog načina uzgoja manja ulaganja u objekte za držanje, ekološka prihvatljivost, osiguravanje kriterija dobrobiti i zdravstvenog statusa svinja te manji troškovi hranidbe. Hranidba se temelji na prirodnoj hrani te na kombinaciji prirodne i dodane hrane.

– A mi i dalje gradimo farme za koje ćemo za 15-ak godina Europskoj uniji morati plaćati kazne što ih imamo. Umjesto da koristimo livade, pašnjake i bogate prirodne resurse koje imamo na raspolaganju, jer u Hrvatskoj smo bogodani za takav uzgoj svinja, mi ih najmanje koristimo. Ne gledamo što nam je ekonomičnije, isplativije i odakle možemo povući veća sredstva iz EU-a, mi se, za razliku od ostalih, slijepo držimo svojih starih navika i od njih ne odustajemo – negoduje.

Uvjet od minimalno 15 svinja u prometu po krmači, kao i minimalna poticana količina od šest krmača, ne primjenjuje se na rasplodne krmače izvornih pasmina, kao što su crne slavonske svinje.