Hrvatski državni proračun umnogome ovisi o uspjehu turističke sezone, no sad je posve jasno da će ovogodišnji priljev novca iz turizma biti puno manji nego prijašnjih godina, iako zadnji pokazatelji upućuju na optimizam, da bi se moglo očekivati "samo" 50 posto manjeg prometa u turizmu u odnosu na lanjsku sezonu. O toj važnoj temi, posebno u kontekstu aktualne koronakrize, za ovotjedni Magazin razgovarali smo s mr. sc. Kristjanom Staničićem, direktorom hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Nedavno ste izjavili da je Hrvatska dosad postigla 44 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, što je iznad procjena HTZ-a, a samo na razini srpnja ostvareno je 60 posto lanjskog rezultata... Ulijeva li to nadu da u konačnici turistička sezona i neće biti tako loša, s obzirom na sve što se događalo i što se događa?

- Nalazimo se u jednoj od najizazovnijih turističkih godina ikad, kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini. Pandemija koronavirusa odrazila se na sva područja djelovanja, a jedan od najpogođenijih sektora je turizam, za čije je normalno odvijanje apsolutni preduvjet faktor sigurnosti, odnosno stabilna epidemiološka situacija. U tom smislu itekako smo zadovoljni dosadašnjim tijekom turističkog prometa koji je iz dana u dan sve intenzivniji, pa tako danas u našoj zemlji dnevno boravi oko 800 tisuća turista. U dosadašnjem dijelu kolovoza ostvarujemo oko 70 posto prošlogodišnjeg prometa, što nas čini jedinom destinacijom na Mediteranu u kojoj se trenutačno realizira ovako intenzivan turistički promet. Srpanj i kolovoz tradicionalno su mjeseci u kojima ostvarujemo najveći turistički promet, pa vjerujem da će i financijski dobici na kraju godine biti iznad naših projekcija, čemu će pridonijeti, prema najavama, i dobri rezultati posezone. Međutim, ovogodišnje turističke rezultate valja uvijek staviti u kontekst globalne pandemije koronavirusa, pa je u tom smislu nužno što je bolje moguće odraditi ovu turističku godinu kako bi Hrvatska na međunarodnom tržištu zauzela što bolju i konkurentniju poziciju u nadolazećoj, prema svemu nepredvidivoj i izazovnoj 2021. godini, na čijoj pripremi već sada intenzivno radimo.

Kad se sve uzme u obzir, a najviše dužina trajanja pandemije, iako je sezona tek na polovini, možemo li već sad u nekoj inventuri stanja podvući crtu i zaključiti tko je u ovakvom koronaturizmu najviše pogođen - hotelijeri, ugostitelji, uslužni sektor, sezonski radnici, prateće službe...?

- Vjerujem da je u trenutačnoj situaciji još više do izražaja došla važnost turizma kao horizontalne djelatnosti koja ima brojne utjecaje na niz drugih segmenata gospodarstva. Vrlo je nezahvalno donositi procjene o tome koji je segment turističkog sektora najpogođeniji koronakrizom, međutim, vjerujem da je situacija posebno teška za smještajne kapacitete koji svojom pozicijom ili konceptom gostu ne mogu osigurati osjećaj privatnosti i svojevrsne osame, zatim za agencije koje nude paket aranžmane i razne programe kreirane za veći broj ljudi. S druge strane, bilježimo pojačan interes za nautikom ili aktivnim turizmom u prirodi, pa je tako samo u srpnju nautika dosegnula 75 posto lanjskog rezultata, a dobre su najave i za cjelokupan kolovoz i jesen. Vrlo su traženi i smještajni segmenti, poput kampova, obiteljskih kuća s bazenima, OPG-ova, a tu su i hoteli koji su u dosadašnjem dijelu kolovoza ostvarili više od 850 tisuća noćenja. U ovim se trenucima od ukupnog broja hotelskih objekata, a kojih je u Hrvatskoj gotovo 1200, turistički promet ostvaruje u njih 832, pa vjerujem kako će, s obzirom na okolnosti, i hoteli na koncu postići zadovoljavajuće rezultate.

U sadašnjim nimalo lakim okolnostima, kako može i treba djelovati hotelski menadžment, destinacijski menadžment, ili krizni menadžment u turizmu? Vjerojatno se s takvom vrstom krize prvi put suočava u takvom obujmu... Stari načini funkcioniranja više ne vrijede, no koji su i kakvi su novi, jer nužno je, pretpostavljam, preustrojavanje u hodu?

- Iako se nalazimo u neizvjesnim trenucima, plan i strategija moraju postojati, dakako uz određenu fleksibilnost i spremnost na brze promjene, što smo u danim okolnostima i svi skupa pokazali. Najvažnija je otvorena i stalna suradnja sa svim relevantnim dionicima, u ovom slučaju s nacionalnim ili lokalnim stožerima civilne zaštite, policijom, diplomacijom, stalni kontakt s ključnim partnerima u inozemstvu, turoperatorima, agencijama, ali i medijima kako bi do svih sudionika turističkog procesa došla točna, precizna i potpuna informacija. Naravno da moramo biti spremni na moguća preustrojavanja u hodu, no vjerujem da ćemo, kao i do sada, pronaći zajednička i kvalitetna rješenja na korist cjelokupnog turističkog sektora.

Kad danas pogledamo stanje, koliko je Hrvatska ipak u povoljnijoj situaciji kad se radi o turizmu, u odnosu na druge EU zemlje, s obzirom na sadašnju epidemiološku sliku, sigurnost i upravljanje krizom?

- Odlično upravljanje krizom i širenje informacija, prije svega na europskim tržištima, o Hrvatskoj kao spremnoj i sigurnoj turističkoj destinaciji, stvorila je temelje za ovo što nam se trenutačno kroz turistički promet realizira u zemlji. U ovim tržišnim okolnostima naša je velika komparativna prednost dostupnost Hrvatske automobilom s velikih europskih emitivnih tržišta, raznolika struktura smještajnih kapaciteta, očuvana priroda te, naravno, zadovoljavajuća epidemiološka situacija u zemlji. U prednosti smo pred konkurencijom, posebice ako pogledamo situaciju u Italiji, Španjolskoj, Portugalu ili Francuskoj, ali i pred Grčkom ili Turskom, koje su primarno aviodestinacije. Uz blizinu naših ključnih tržišta i kvalitetnu cestovnu povezanost, povoljna epidemiološka situacija i pravodobne promotivne aktivnosti Hrvatske turističke zajednice rezultirale su apsolutno zadovoljavajućim rezultatima. Da je naša procjena bila dobra, a kampanje iznimno efikasne, pokazuju i rezultati za srpanj i kolovoz prema kojima najviše ostvarenih dolazaka i noćenja imamo baš s tržišta na kojima smo bili marketinški i informativno najprisutniji, poput primjerice Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Austrije, Slovačke. Također, kao posljedicu oporavka aviokompanija ohrabruje i jačanje turističkog prometa u južnijim dijelovima zemlje, posebice s tržišta Velike Britanije, što će pripomoći poslovanju u Dubrovniku te na krajnjem jugu naše zemlje.

S obzirom na to da u svako zlu uvijek ima i nečeg dobroga, kad na kraju godine, ali i na kraju pandemije, budemo svodili račune za hrvatski turizam u vrijeme korone i pripremali planove za turizam nakon korone, kakvi su zaključci mogući - što smo naučili, što će biti drugačije, što može biti bolje?

- Prije svega, naučili smo da je uvijek važno brzo reagirati na aktualnu situaciju, kao i prilagoditi se novonastalim okolnostima. Naučili smo ponovno da pojedinac ne može napraviti mnogo, ali svi zajedno itekako možemo. Oni koji nisu do sada možda shvaćali, sada uviđaju koliko je bitna stalna i otvorena komunikacija te suradnja javnog i privatnog sektora. Iako smo u Hrvatskoj turističkoj zajednici odavno većinu svojih komunikacijskih i promotivnih aktivnosti usmjerili na digitalne kanale, oni su se u ovoj krizi pokazali kao osnovni komunikacijski put. Naučili smo i da je i dalje itekako nužno ulagati u kvalitetu i resursnu osnovu zbog koje će nas gost posjetiti, ali se i vratiti iduće godine.

Gradnja imidža dugoročan je proces koji će svakako ostati među našim najvažnijim prioritetima i tijekom idućih godina. Kako je svaka kriza i prilika, mislim da je ovo idealni trenutak za zaokret u promišljanju hrvatskog turizma i idealna situacija za postaviti ga na novim temeljima održivosti i sigurnosti. (D.J.)