Osječki su ugostitelji, njih tridesetak, održali neformalni radni sastanak na kojemu su rezimirali probleme s kojima se susreću u poslovanju. To je potencirano na bazi poslovnih rezultata grupacije za 2018. godinu, iz čega se iščitava kako je ostvareno 16 milijuna kuna dobiti i 21,1 milijun kuna gubitka, što daje negativan financijski rezultat od pet milijuna kuna. Uz to, investicije su bile vrlo skromne, iznosile su 2,4 milijuna kuna, što čini 0,2 posto ukupnih investicija na području županije. Razloge takvih rezultata poslovanja ugostitelji vide u sputavanju uvjeta njihova poslovanja oporezivanjem bezalkoholnih pića, vina i piva općom stopom PDV-a od 25 %; obvezom plaćanja dodatna 3 % poreza na potrošnju, a požalili su se i na način obavljanja nadzora pri kontroli fiskalizacije i izuzetno visoke iznose kazni.

- Iako je još 2002. godine Europska unija definirala pivo, vino, prirodne sokove i vodu kao prehrambene proizvode, ugostitelji na pružanje usluge njihova posluživanja plaćaju opću poreznu stopu od 25 %. Uračunamo li u to i 3 % poreza na potrošnju, znači da je ukupna stopa po kojoj se oporezuju 28 %, što znači da plaćamo najveći porez u EU-u - upozoravaju ugostitelji.

Traže stoga da se promet navedenih proizvoda oporezuje po sniženoj stopi, od 13 posto. Snižena stopa PDV-a oslobodila bi sredstava za povećanje plaća i investicije u podizanje kvalitete usluge. Što se tiče poreza na potrošnju, gotovo svi gradovi i općine donijeli su odluku da se on plaća po maksimalno mogućoj visini porezne stope od 3 %. Drže kako bi u razgovorima s Gradom Osijekom trebalo dogovoriti da se taj porez plaća po nižoj stopi, to više što su pružatelji ugostiteljskih usluga jedini obveznici koji plaćaju taj porez.

Dodatni je problem nadzor pri kontroli fiskalizacije - osim iz blagajne inspektori u nadzoru prebrojavaju i novac iz novčanika, u kojima su osim naplaćene cijene posluženog pića i napojnice konobara. Pri tome vlasnik nije ni na koji način zaštićen od propusta i pogrešaka svojih radnika.

Dakle, problema je u ovoj djelatnosti mnogo i poduzetnici ih ne mogu riješiti sami. Zbog toga su zatražili podršku od HGK-a te predložili da se pri Županijskoj komori Osijek osnuje Strukovna grupacija ugostiteljskih djelatnosti, koja bi se poslije povezala s drugim ugostiteljima na području pet slavonskih županija.
D. Kuštro