ČAĐAVICA

U dvorištu doma Lovačke udruge Sokol u Čađavici po suhom, ali maglovitom i iznimno hladnom vremenu održana je četvrta, sada već tradicionalna manifestacija Slavonsko kolinje, koju Općina Čađavica organizira za svoje mještane, za udruge, i za sve goste koji žele vidjeti kako se taj posao nekad obavljao, kad je u slavonskim selima bilo više ljudi i kad se kolinje održavalo u svakom domaćinstvu.

– Želimo sačuvati tradicionalni način pripreme mesa i da pripadnici mlađe generacije vide kako se taj posao može kvalitetno obaviti kod kuće. Kolinje smo organizirali u drugoj polovini siječnja jer naša seoska gospodarstva koja još imaju kolinje taj posao obavljaju krajem studenoga i početkom prosinca. Htjeli smo da ljudi završe te poslove kod svojih kuća pa da onda priredimo takvo događanje za cijelu općinu i da uključimo sve udruge koje djeluju na našem području - pojasnio je načelnik Mirko Ronačević.

Dogovoreno je da svaka udruga ima svoj tim, i da svaki od njih odradi jednu od "operacija" na kolinju, u tom procesu prerade mesa. Svi su bili vrijedni i obavili svoj posao u rekordnom vremenu, tako da su od brava teškog 305 kilograma za nepunih šest sati nastali ukusni čvarci, kobasice i ćurke, a pripremljeno je i meso za sušenje i za sve stale potrebe. Vrijedne članice KUD-a Podravina bile su zadužene za pripremanje i posluživanje kuhane rakije, a pobrinule su se također da brojni sudionici u tom poslu i gosti isprobaju njihove pogačice s čvarcima, salenjake i krofne. Bilo je i pečenih jetrica s bijelim lukom za tradicionalni "svinjokoljski" doručak, svatko je sebi mogao ispeći kobasicu ili slaninu, a na zajedničkom ručku poslužena je domaća juha, sarma i ukusno meso s roštilja.

– I ove godine planiramo dio proizvoda ostaviti za kotlovinu koju naša Lovačka udruga Sokol priprema na sajmu Viroexpo, tamo ćemo također topiti mast i poslužiti čvarke, a ostali dio podijelit ćemo našim potrebitim sumještanima kroz projekt "Zaželi" i za prehranu u osnovnoj školi.

Nakon šurenja, čišćenja i pranja na vješalima, glavni mesar Jurica Dubrović, koji je i mesar po struci, imao je zadatak raskomadati brava i podijeliti meso (i posao) ljudima, koji su unaprijed znali što dalje treba raditi. Dubrović kaže da je posao mesara jednostavan i da ga brzo može naučiti svatko tko ima volje za to.

– Ja sam čađavački zet, a volim lov i u tome je moje mesarsko znanje došlo do izražaja. Kako su me lovci upoznali, svake godine zovu me i na Slavonsko kolinje. Ako se požurim, brava mogu raskomadati za deset minuta – ispričao nam je.

Jurica Dubrović iz Bakića izučio je mesarski zanat u Osijeku, pet godina radio je u slatinskoj Mesopreradi, a nakon godine dana rada u Irskoj vratio se kući. Kaže da je tamo lakše raditi zbog drukčije podjele posla, da je posao cjenjeniji i bolje plaćen, a vratio se jer se i tamo mijenjaju uvjeti rada. Sada radi u drvnoj industriji, a mesarsko znanje pomaže mu pri kolinju kod kuće.

Jedan od sudionika Slavonskog kolinja bio je i predsjednik čađavačke Udruge slavonskih uzgajivača hladnokrvnih konja Ivan Dugaja, koji je stručnjak za pripremu mesa za sušenje i samo sušenje. On tvrdi da je meso osušeno u poljoprivrednim gospodarstvima mnogo kvalitetnije nego kupljeno u trgovačkim lancima.

– Meso prije sušenja mora biti nasoljeno. Ako je suho nasoljeno, mora se svaka dva dana okretati, a ako je u slanom pacu (salamuri), mora biti prekriveno u posudi, ali u okusu mesa nema razlike. Za sušenje mesa ne smije se koristiti drvo s taninom, nego "bijelo" drvo, a to je jasen, grab ili klen, kaže Dugaja.

Uz brojne druge goste, čađavačko kolinje ove su godine posjetili i predstavnici Virovitičko-podravske županije, predsjednik Županijske skupštine Miran Janečić i zamjenik župana Marijo Klement, ali i oni su dobili radne pregače i nakratko se prihvatili posla.

A na kraju kolinja svi su bili zadovoljni obavljenim poslom i uz pjesmu i prepune stolove nastavili su druženje, upravo kao što se to i nekad radilo.