Objavljeno 27. siječnja, 2020.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je u Osijeku
polaganjem vijenaca pod spomenik "Majka i dijete" u Parku Oskara Nemona,
nedaleko od zgrade u kojoj se nalazi sjedište Židovske općine Osijek. Tom važnom
komemorativnom događaju uz članove Židovske općine nazočili su i zamjenica
osječkog gradonačelnika Žana Gamoš te izaslanik osječko-baranjskog župana i
predsjednik županijskog Savjeta za građanske inicijative Ivan Radić.
- Prije
početka Drugog svjetskog rata u Osijeku je živjelo tri i pol tisuće Židova, koji
su, na žalost, većinom stradali, a danas nas ima 50 - 60, zaključite sami koliko
nas je ostalo. Nešto ih je poslije pobjeglo u Izrael, odnosno otišlo u svoju
državu. Uglavnom, više od dvije tisuće Židova je stradalo, što u Auschwitzu što
u ostalim logorima, a nešto i u Jasenovcu. Nažalost, kada je riječ o
antisemitizmu, izgleda da je stanje sve lošije. Vidimo da se holokaust u Europi
ponavlja, trenutno u malim brojevima, ali ide prema naprijed. Što je najgore,
holokaust se ponavlja i u Americi. Gledamo tako na televiziji svaki dan da se u
nekoj sinagogi ili zajednici događa napad. To je nevjerojatno, da se takvi
nasilni čini događaju neprestano. Nas bi najviše trebala zanimati Hrvatska, da
jedanput dobijemo pravu važnost, da se vidi da Vlada vodi brigu, da se taj
antisemitizam više ne ponavlja. Antisemitizam se polako kreće, treba ga u
početku spriječiti, a ne dopustiti mu da se razvija. Na svu sreću, kod nas još
uvijek nije u tim razmjerima, ali mržnja polako raste i sa svakim danom bit će
sve veća - rekao je Dragutin Kohn, tajnik Židovske općine u
Osijeku.
Osvrnuo se i na pitanje koje je postavljeno povjesničaru i
uglednom članu židovske zajednice u Hrvatskoj Ivi Goldsteinu - hoće li ove
godine biti zajedničke komemoracije u Jasenovcu ili će se ona odvijati u dva ili
tri navrata. Iako je Goldstein izrazio mišljenje da je zajednička komemoracija
nakon četiri godine odvojenog komemoriranja ipak vjerojatna, Kohn smatra da to
neće biti moguće jer Vlada nije ispunila zahtjeve židovske zajednice. Dodao je
da hrvatske Židove užasava činjenica što se danas u hrvatskom društvu
komunistička crvena zvijezda izjednačava s ustaškim pozdravom "za dom
spremni".
Predsjednik Židovske općine Osijek Željko Beissmann podsjetio
je da se 27. siječnja obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Na taj dan prije 75 godina sovjetska Crvena armija oslobodila je 7500
posljednjih zatvorenika u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Rekao je
da je svijet znao da se to događa, ali, nažalost, nitko nije reagirao,
dopustivši da se toliko zlo dogodi. Istaknuo je kako je prije Drugog svjetskog
rata u Europi bilo devet milijuna Židova, a u njemu su, nažalost, dvije trećine
njih stradale, i to tri milijuna muškaraca, dva milijuna žena i milijun djece.
Na novinarsko pitanje kako vidi špekulacije oko toga koliko je ljudi ubijeno
tijekom Drugog svjetskgo rata u Hrvatskoj i koncentracijskom logoru Jasenovcu,
Beissmann je odgovorio da je najbolji odgovor dao američki vojni zapovjednik
prilikom oslobađanja jednog od konclogora, koji je filmskoj ekipi rekao da sve
što vidi snima kamerom jer će doći vrijeme kada će se pojaviti oni koji će reći
da se holokaust nije ni dogodio. Zaključio je kako je u raznim genocidima u 20.
stoljeću stradalo 38 milijuna ljudi.
Draško Celing
USPOMENA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA NIKADA SE NE SMIJE ZABORAVITI
O delikatnoj temi holokausta koji se dogodio u Hrvatskoj i Osijeku progovorili su i predstavnici vlasti. Dogradonačelnica Žana Gamoš istaknula je kako je na svima onima koji javno djeluju odgovornost i obveza učestalo upozoravati te objašnjavati mladim ljudima kako se zlo dogodilo, educirajući ih da se takvo zlo ne bi nikada više ponovilo. Slično je govorio i Ivan Radić, izaslanik župana Ivana Anušića, naglasivši važnost da se uspomena na žrtve holokausta ne zaboravi. Dodao je kako danas treba ohrabriti ljude da glasno i jasno osude svaku diskriminaciju, jer je ljudsko dostojanstvo i jednakost točka oko koje se svi u svakome trenutku moramo zauzeti. Novinari su imali priliku poslušati svjedočanstva članova Židovske općine Osijek čiji su roditelji preživjeli zatočeništvo u konclogorima. Zanimljivo je da su preživjeli logoraši jako rijetko govorili o onome što su proživjeli, čuvajući najbliže od jezivih detalja.