Kad se govori o kohezijskoj politici, barata se i pojmovima Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi. U čemu je ta povezanost, da se tako izrazim?

- Kohezijska politika zajednički je nazivnik, tj. skupni pojam, za zajednički cilj kojemu streme projekti financirani kroz tzv. Strukturne fondove Europske unije: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR, engl. ERDF), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond. Prema EU regulativi (jedinstveni europski akt - Single European Act - iz 1986. godine te Lisabonski ugovor iz 2007. godine), u okviru Europske unije nužno je smanjiti nejednakosti među regijama te ostvariti ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu ujednačenost. Kohezijska politika podržava i potiče ujednačen i održiv teritorijalni razvoj za sve države članice EU-a. Specifično, u okviru aktualnog programskog razdoblja 2014. - 2020. i EU regulativa postavljena je tako da potencira međusobno povezivanje EU politika koje pridonose koheziji i regionalnom razvoju pa su tako zajedničkim pravilima objedinjeni EFRR, ESF, Kohezijski fond, EAFRD (European Agricultural Fund for Rural Development) i EMFF (European Maritime and Fisheries Fund) te se zajednički navode kao European Structural and Investment (ESI) Funds.

Što u pogledu kohezijske politike možemo naučiti iz europskih iskustava?

- Dimenzija praćenja rezultata, evaluacije te buduće prilagodbe programa na temelju naučenih lekcija ključna je za svrhovitije korištenje sredstava i bilo kakve pozitivne pomake prema ostvarivanju zajedničkih ciljeva. To zahtijeva određeno vrijeme. Tako, na primjer, ono što sada možemo naučiti iz europskih iskustava odnosi se na razdoblje 2007. - 2013., za koje se može vidjeti da su ulaganja u okviru kohezijske politike dovela do povezivanja i rasta na sljedeći način: povećanja BDP po glavi stanovnika u slabije razvijenim regijama; kreiranja novih radnih mjesta (procjene za razdoblje 2007. - 2013. govore o 600.000 novih radnih mjesta); teritorijalnog povezivanja: gradnje i modernizacije cesta i željezničkih pruga; izravne financijske pomoći za početak poslovanja i rast start-up tvrtki te pristupa širokopojasnom internetu za veći broj ljudi.

Koja su ograničenja za djelotvornije i učinkovitije sudjelovanje Hrvatske u kohezijskoj politici EU-a?

- Glavni izazovi Hrvatske u korištenju fondova radi ostvarivanja ciljeva kohezijske politike vezani su uz ljudski kapital - nužan je dovoljan broj stručnih osoba za kreiranje strategija, programa i projekata te za uspješnu provedbu projekata; jedinstvene strateške odrednice na nacionalnoj razini - ljudske resurse i sredstva koja je potrebno strateški usmjeriti, tj. objediniti, kako bi se ostvarili pomaci prema naprijed na nacionalnoj razini.

Na koji način kohezijska politika može pomoći i u rješavanju sve izraženije demografske krize?

- Jednostavno. Kohezijskom politikom ulažu se sredstva u slabije razvijene regije kako bi se poboljšali uvjeti života. Stvaranjem poslova u takvim regijama, tj. kreiranjem radnih mjesta, pa onda i općenito poboljšavanjem uvjeta života, zadržavaju se i privlače ljudi, što je osnova i preduvjet za bilo kakav daljnji napredak. (D.J.)