Regija
ŠARENGRAD ĆE INZISTIRATI NA POVRATU ŠARENGRADSKE ADE, OTOKA NA DUNAVU

Zbog ade i blokada plovnog puta?
Objavljeno 12. prosinca, 2019.
ŠARENGRAD

Iz Šarengrada, jednog od tri prigradska naselja (uz Mohovo i Bapsku), najistočnijeg hrvatskog grada Iloka, za sljedeću, 2020. godinu, najavljuju kako će se krajnje ozbiljno angažirati na pitanju povrata Šarengradske ade, otoka na Dunavu koji je još od Domovinskog rata predmet graničnog spora na relaciji Hrvatska - Srbija, a koji ni 28 godina kasnije nije riješen.

- Šarengradska ada treba biti vraćena na gospodarenje onima kojima i pripada, a to su mještani Šarengrada - opetovano ukazuje tamošnje stanovništvo za koje je, dodaju, u predratna vremena ta ada život značila.

- Već dugo Šarengradskoj adi ne treba gospodar nego sluga. Inzistirat ćemo na hitnom sastanku međudržavnih komisija Hrvatske i Srbije, a koji bi se trebao odvijati upravo u Šarengradu. Ne naiđemo li na dovoljno sluha i brzu realizaciju, s prvim danima proljeća 2020. bit ćemo prisiljeni poslužiti se svim, pred Bogom i zakonom dopuštenim sredstvima, a prvo od njih bit će blokada plovnog puta Dunava - kaže predsjednik Mjesnog odbora Šarengrad Pero Ćorić. Govoreći o situaciji u Šarengradu, Ćorić navodi kako se Šarengrad danas nalazi u sastavu grada Iloka, i napominje da su "nakon mirne reintegracije i povratka prognanog stanovništva golemi napori uloženi u obnovu i sanaciju porušene i devastirane infrastrukture".

- Zanemarivanjem Šarengrada, Iloka, istočne Hrvatske i zapravo Slavonije u cijelosti, svjedoci smo kako je veliki broj mladih, posebice obrazovanih, napustio te predivne krajeve - kaže predsjednik MO-a Šarengrad, a pritom dodaje kako je tamošnje stanovništvo "svjesno činjenice da je Iloku i Šarengradu daleko sirovina i da je daleko tržište", što je posljedično, uz Ćorićevo već ranije spomenuto zanemarivanje tog dijela Hrvatske, dovelo do "bijele kuge" koja je, kako nadalje tvrdi, zahvatila slavonsku ravnicu i obronke Fruške gore. U Šarengradu je sada, procjenjuje se, oko 550 stanovnika, a to je upola manje nego 1991. godine.

Pritom će kao probleme proteklog razdoblja pobrojati i "neravnomjerno gospodarenje financijskim resursima, lošu poljoprivrednu politiku...".

- U Šarengradu ćemo u idućoj godini nastaviti s opsežnim aktivnostima da bismo Šarengrad i druga naselja učinili ugodnim i pogodnim za življenje preostalog stanovništva, ali i eventualno stvorili preduvjete za povrat onih koji su privremeno otišli - zaključio je Ćorić, uz opasku kako je i namjera mještanima Šarengrada vratiti vjeru i osmijeh.

Inače, nakon nedavno održanih izbora za Vijeće Mjesnog Odbora Šarengrad, pobjedu je odnijela lista stranke DESNO, čiji je Pero Ćorić bio nositelj. Od sedam vijećnika toj je stranci u MO-u Šarengrad pripalo pet. Sanja Butigan
“ŽIVOT IM ZNAČILA”
Šarengradska ada dunavski je otok površine 999 hektara u hrvatskoj katastarskoj evidenciji. Do rata Šarengrađani su tamo uzgajali svinje, krave i konje. Deseci riječnih ribara tako su prehranjivali svoje obitelji. Nakon Kopačkog rita to je najveći ornitološki rezervat u ovome dijelu Europe, najveće mrijestilište divljeg šarana na Dunavu i stanište velikog broja životinja.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike