Kultura
AMINATTA FORNA U ZAGREBU

Na Interliber stiže najnovija knjiga “Sreća”
Objavljeno 9. studenog, 2019.
Pisanje o mjestima i ljudima koji su joj zapravo strani nije joj problem, rekla je spisateljica

Nagrađivana škotska spisateljica i novinarka afričkih korijena Aminatta Forna gostovala je u Zagrebu, gdje je u književnom klubu Booksa govorila o svojem životu i pisanju, književnosti kao istraživačkom alatu za bolje razumijevanje drugih, te knjizi "Plaćenik", čija se radnja odvija u Hrvatskoj.

Razgovor s autoricom vodila je Booksina Miljenka Buljević, koja je kazala kako je riječ o poznatoj spisateljici, sveučilišnoj predavačici i aktivistici, dobitnici brojnih nagrada za svoj rad, koju je kao osobu nemoguće svrstati u neku određenu kućicu, koja se svojim životom i radom opire svakoj definiciji.

Aminatta Forna (1964.) rođena je u Škotskoj, a odrasla u Sijeri Leoneu i Velikoj Britaniji. Dio života provela je u Iranu, Tajlandu i Zambiji. Njezini romani prevedeni su na dvadesetak jezika, a eseje je objavljivala u renomiranim časopisima i novinama. Diplomirana je pravnica te je deset godina bila novinarka BBC-a za koji je i pisala priče te snimala dokumentarce. Napisala je niz knjiga, redom nagrađivanih ili nominiranih za prestižne nagrade. Njezina prva knjiga, memoari "Vrag koji je plesao na vodi", objavljena 2002., bila je u užem izboru za Nagradu Samuel Johnson. Otad je objavila četiri nagrađivana romana, "Kamenje predaka" (2006.), "Sjećanje na ljubav" (2011.), "Plaćenik" (2013.) te "Sreća" (2018.), koji je objavio sarajevski Buybook, a hrvatska će ga čitateljska publika moći sljedeći tjedan kupiti na sajmu knjiga Interliber. Povrh svega, 2003. pokrenula je Rogbonko Project za gradnju škole u istoimenu selu u Sijeri Leoneu te je predana obrazovanju djevojčica. Forna je članica Kraljevske književne akademije, a 2017. odlikovana je ordenom Reda Britanskog Carstva za doprinos književnosti.

Domaćoj je čitateljskoj publici poznata po svojem trećem romanu, "Plaćenik", čija je radnja smještena u Liku, a glavni je lik lokalni majstor Đuro Kolak, koji britanskom bračnom paru pomaže obnoviti kuću. Iako roman nije preveden na hrvatski, našao je svoj put do čitateljstva koje ga je odlično prihvatilo. Forna je istaknula kako joj je ovo peti posjet Hrvatskoj, koju je prvi put posjetila 1969., te potom dvijetisućitih, kada je provodila svoje istraživanje za taj roman, knjigu koju je Buljević predstavila kao djelo u kojemu je Forna pokazala iznimnu razinu upućenosti u lokalne prilike, običaje, kulturu, gastronomiju.

Pisanje o mjestima i ljudima koji su joj zapravo strani nije joj problem, rekla je spisateljica, jer, "dok se na nekim mjestima osjećam više, a na drugima manje ugodno, živeći na toliko različitih mjesta u svijetu svagdje sam počela prepoznavati obrasce koji se ponavljaju, a koji zapravo nisu toliko različiti koliko se možda na prvi pogled čini".

Tanja Kvorka
“Plaćenik”
RADNJA KNJIGE ODVIJA SE U LICI
SLIČNOSTI I RAZLIKE DVAJU RATOVA
Autorica je kazala kako je odlučila pisati o Balkanu i ratu koji nije bio njezin ponajprije zato što je taj rat bio gotovo istodoban s građanskim ratom u Sijeri Leoneu, koji je također počeo 1991., ali je trajao nešto duže – sve do 2002.

“Ta su dva rata na mnoge načine bila slična, a opet nikako mi recimo nije bilo jasno zašto je rat na Balkanu naizgled buknuo toliko brzo, dok je za onaj u Sijeri Leoneu trebalo tako dugo vremena. Htjela sam tim romanom istražiti sličnosti i razlike tih dvaju ratova”, pojasnila je. Kao jednu bitnu razliku navela je način izvještavanja o ratu, koje je u slučaju onoga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kako je rekla, bilo iscrpno, za razliku od onoga u Sijeri Leoneu.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŠEST IZVEDBI U PROSINCU

Karte za Orašara rasprodane u danu

2

ŠOKAČKA RIČ 17

Mlade treba podučiti šokačkom govoru da ne izumre

3

HRVATSKI UMJETNICI U BUENOS AIRESU

"Yira, Yira" premijerno u Argentini