U izdanju Đakovačkog kulturnog kruga u Đakovu su objavljene dvije nove knjige. U veljači je objavljena knjiga mađarskog znanstvenika Gábora Szécsija "Narativ i razumijevanje, filozofski prinosi teoriji narativnog sebstva", u nakladi Đakovačkog kulturnog kruga i Znanstvenog zavoda za istraživanje manjina Fakulteta kulturologije, pedagogije i ruralnog razvitka Sveučilišta u Pečuhu. Knjigu je na hrvatski jezik preveo Ivica Đurok, uredio Mirko Ćurić, a stručni recenzenti bili su Zlatko Nemeskéri, Nikola Kovács, Tin Bubalović i Zoltan Lišćević. Naslovnicu je oblikovala Marta Đurok iz Pečuha.

Prva je to knjiga na hrvatskom jeziku prof. dr. sc. Gábora Szécsija (1966.), sveučilišnog profesora i dekana Znanstvenog zavoda za istraživanje manjina Fakulteta kulturologije, pedagogije i ruralnog razvitka Sveučilišta u Pečuhu, znanstvenog suradnika, voditelja istraživačke grupe (Centar za humanistička istraživanja, Institut za filozofiju). Redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti (EASA), predsjednik Društva primijenjene filozofije, član utemeljitelj Mađarskog društva komunikologije. Područja su njegova istraživanja: teorija komunikacije, semantika, komunikacija i filozofija medija. Neke od njegovih važnijih knjiga na mađarskom jeziku su: "Tudat, nyelv, kommunikáció" ("Svijest, jezik, komunikacija"), 1998.; "A kommunikatív elme" ("Komunikativni um"), 2003.; "Kommunikáció és gondolkodás" ("Komunikacija i razmišljanje"), 2007.; "Nyelv, média, közösség" ("Jezik, mediji, zajednica") 2013.; "Média és társadalom az információ korában" ("Mediji i društvo u doba informacija"), 2016., i "A történetekbe zárt elme: adalékok a narrativitás filozófiájához" ("Um zatvoren u pričama: dodaci filozofiji pripovijedanja"), 2020. Autor je ovom knjigom, između ostaloga, želio "pokazati da istraživanje odnosa između naracije, komunikacije i razumijevanja može pružiti koristan doprinos filozofskim modelima formiranja i funkcioniranja narativa koji iskorištavaju zajedničku kognitivnu strukturu ljudskih motivacija, ciljeva, emocija, i djelovanja i također mogu pružiti osnovu za novi koncept sebe, koji zagovaraju filozofi jezika i svijesti. Na taj nas način teorija narativa kao konstrukcija sebe i identiteta, dopunjena gore navedenim doprinosima, može približiti i rješavanju brojnih problema u filozofiji jezika i svijesti. Na taj nam način filozofski modeli pripovijedanja mogu pomoći glede novih zaključaka semantičkih, pragmatičnih i filozofskih analiza odnosa između svijesti, djelovanja i jezika..."

Druga knjiga novi je roman za djecu suvremene hrvatske književnice Ivane Ćurić "Čudo". Autorica Ivana Ćurić (1982.) objavila je dvije knjige kratkih šaljivih priča "Iz dnevnika jedne mlade" (2017.) i nastavak "Iz dnevnika jedne mlade 2, srića je u malim stvarima" (2019.). Objavila je romane za djecu i mladež "Folirant u razredu" (2020.) i "Sedmero znatiželjnih" (2021.), zbirku priča za djecu "Moj tata superheroj" (2022.) i roman "Ćaćino dite" (2023.). U tim je romanima izgradila skladan svijet, u kojem su ljubav i međusobno razumijevanje junaka i junakinja ono središte koje sve drži na okupu, pomaže da se savladaju teškoće i, školskim rječnikom kazano, ostvare pozitivni ishodi. Mladim se, ali i odraslim, čitateljima poručuje kako još uvijek postoje zajednice i osobe na koje se je moguće osloniti te kako razumijevanje, ljubav i međusobno poštovanje nisu nestale vrijednosti.

Roman “Čudo” primarno je namijenjen djeci i mladeži, ali će ga rado u ruke uzeti i odrasli. U njemu svoje junake i junakinje po prvi puta izvodi iz zone sigurnosti. U središtu romana su obiteljska nesloga i bolest, promatrani iz dječje vizure. Svi su odjednom na čistini i čini se kako nema zaklona, ili će ga likovi novoga romana Ivane Ćurić ipak pronaći i pokazati, možda i uz pomoć čuda, kako je život lijep i kako sunce postoji i kada je zakrito crnim oblacima.