Sedmi put Hrvatska udruga za mirenje (HUM), prva medijacijska udruga u Republici Hrvatskoj, tijekom ovog tjedna organizira Tjedan mirenja. Iz Udruge ističu da je tjedan mirenja prava prilika da građani iskoriste priliku da besplatno riješe svoje sporove i informiraju se o medijaciji. Postupci mirenja čije pokretanje se predloži tijekom ovog Tjedna pred HUM-om provest će se bez naknade, odnosno besplatno. Tjedan mirenja namijenjen je svima zainteresiranima neovisno o tome imaju li sporove ili ne.

- Želja organizatora je javna promocija mirenja - medijacije ne samo kao izvansudskog načina rješavanja sukoba i sporova nego i načina života te poslovanja. Dakle, svaka osoba koja ima konflikt, bilo na sudu ili izvan njega, u ovom tjednu može nam se javiti besplatno i ne povlačiti za ruku drugu stranu. Neka nam se jave i daju svoje i podatke druge strane, a naši ljudi će se javiti drugoj strani i pokušati s njom razgovarati. Svi se mogu javiti u Hrvatsku udrugu za mirenje, koju mogu pronaći na internetskoj adresi www. mirenje.hr, odnosno na broj telefona 01/481 1283. Mogu se javiti i Slavonci, a onda će ih ljudi iz Zagreba preusmjeriti na osobe koje na njihovu području rade medijaciju. Svake se godine javi 30 ili 40 ljudi u sporovima - kaže dr. sc. Srđan Šimac, predsjednik Hrvatske udruge za mirenje. Ističe, u postupak mirenja može se prijaviti svatko tko ima neki spor.

- Imate cijele obitelji koje ne razgovaraju, susjede, bračne drugove, poslovne suradnike, sporove zbog naknade štete i drugo. Mi želimo da nam se obrate prije nego što idu na sud, jer sud problem samo pretvori u puno veći problem. Sud je doslovce objava rata i taj postupak je vrlo težak. Ljudi napadaju jedni druge i pokušavaju dobiti jedni od drugih ono što žele na način kako njima odgovara, ali ne mogu dobiti ništa u toj atmosferi. U sudu svatko sebe pokazuje u boljem svjetlu, skrivaju se informacije i zato su ljudi nezadovoljni sudskim odlukama. U postupku medijacije sve je drukčije. Prvo morate priznati da imate problem, drugo prihvatiti da nije samo druga strana kriva za taj spor nego da imamo i svoj doprinos u njemu, te kao treće da doista postoji rješenje, odnosno da se može pomoći. Svima nam je teško kada smo u konfliktima i onda se ne ponašamo prikladno, već napadamo i optužujemo drugu stranu i tu se onda ništa ne može napraviti jer mi mislimo da smo u pravu i nije nam jasno zašto to druga strana ne može prihvatiti - kaže predsjednik HUM-a.

Kako dalje ističe, u medijaciji stranke dobiju priliku da se nađu ispred osobe - medijatora, kojoj i jedna i druga strana vjeruju.

- I danas u malim mjestima postoji osoba, nekakav starješina ili svećenik, kojoj se ljudi obraćaju za pomoć, a to je samo danas unaprijeđeno golemim znanjem psihologije, sociologije itd. Tako dovodimo ljude u potpuno drukčiju situaciju gdje imaju priliku reći sve što im je važno, da ispričaju svoju prču i da pri tome budu otvoreni da će čuti što druga strana želi reći. U parnici se razdvajaju i napadaju se, zato medijaciju zovu još i pravda s ljudskim likom u kojem treća osoba strankama pomaže da ostvare komunikaciju. Svi dođu vrlo "nabrijani" s pitanjem "šta će meni medijator", ali medijator zna kako se komunicira, pregovara i ima ljudsku toplinu. Ljudi odjedanput, kada se dogovorimo o pravilima, da nećemo koristiti riječi koje ne pomažu i da ćemo se maksimalno poštovati, kad sjednu i kad se počnu slušati i razumjeti i dobiju informacije koje nisu imali, jer je pola informacija na drugoj strani, počnu lagano mijenjati početne pozicije i shvaćaju da se te dvije priče približavaju. Tada slože treću verziju istine u kojoj nitko nije poražen i koja je prihvatljiva za obje strane. Kako su sudjelovali izravno u dogovoru, doživljavaju odluke pravedno i odmah ih dobrovoljno izvršavaju. Čak 99,9 posto medijacija odmah se izvršava u vrijeme koje je dogovoreno. Sudske se odluke ne izvršavaju dobrovoljno jer ih je netko naredio - ističe dr. sc. Srđan Šimac, koji navodi i nekoliko primjera uspješne medijacije.

- Broj je mirenja u Hrvatskoj vrlo malen. Od svih medijacija 67 posto je završeno na jednom jedinom sastanku koji traje pet do šest sati. Najduži je trajao 11 sati, a najkraći oko sat vremena. Stvari se mijenjaju kada osoba vidi čovjeka s druge strana, padne i koja isprika. Rekord nam je spor koji je trajao 16 godina, a medijacijom je riješen za 6,5 sati, u dva sastanka. U pola godine riješeno je 86 posto sporova u medijaciji. Neke medijacije traju šest ili sedam sati, a često se riješe i za dva sata. Ljudi se često oduševe, jer neki dođu i kažu kako imaju parnicu tri godine i nitko ih ništa do nas nije pitao. Imamo primjer gdje su došla dva mlada direktora nakon nepravomoćne presude. Nakon pola sata medijacije priznali su da su imali parnicu osam godina i nikada nisu razgovarali. Uz pomoć njihovih odvjetnika ne samo da su sklopili nagodbu nego i nastavak poslovne suradnje. U jednom slučaju u Osijeku mi je prišao jedan gospodarstvenik i pitao kako će se naplatiti. Rekao je da je vodio 80 parnica s tvrtkom i sve ih je dobio, no ni kunu nije naplatio. Tada je priznao da sve ono gdje je razgovarao s ljudima i razumijevao naplatio je 90 posto dugovanja. Poslovni ljudi misle da su iskusni pregovarači i da im ne treba pomoć, pa se kod problema obraćaju pravnicima, koji zapravo ne mogu puno toga. Ipak, puno takvih ljudi dođe na medijaciju i nakon nekoliko sati dođu do rješenja. Nevjerojatno je kad vam dođu brat i sestra koji nakon smrti roditelja nisu razgovarali 20 godina i odjednom počnu razgovarati o djetinjstvu i bližoj zajedničkoj povijesti pa sve do sprovoda i na kraju im novac prestane biti najvažniji. Izmijenili su fotografije i neke albume i sve riješili. Ponekad kao medijator preuzmete negativnu energiju radi stranaka, ali se na kraju osjećate dobro jer nastavljaju život u miru - zaključuje predsjednik Hrvatske udruge za mirenje.

Dipl. iur. Snježana Babić, medijatorica iz Centra za mirenje HGK - Županijske komore Osijek, pojašnjava što je to uopće medijacija. Naglašava kako je mirenje, posredovanje, medijacija, koncilijacija svaki postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje. Izmiritelj, odnosno posrednik, medijator, koncilijator, osoba je koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak mirenja. Centri za mirenje postoje i pri drugim institucijama ili strukovnim komorama, poput Hrvatskog ureda za osiguranje, Hrvatske komore arhitekata i drugo. Medijatori su osobe koje se nalaze na listi izmiritelja u navedenim institucijama, a ako se mirenje provodi na sudu – izmiritelj je sudac.

- Mirenje se provodi bez odugovlačenja, što brže te uz što manji trošak. Također, u mirenju strane upravljaju postupkom i same donose rješenje spora u kojem se nalaze s drugom stranom u mirenju (uz pomoć izmiritelja) za razliku od sudskog postupka gdje o pravima stranaka odlučuje sudac. Mirenje se može provoditi među fizičkim, a i među pravnim osobama. Najveća je dobit mirenja što same strane u mirenju zajednički (dogovorom, kompromisom) pronalaze rješenje spora koji je među njima. Kod pravnih osoba pozitivno je i to što ne dolazi do prekida suradnje, nego strane koje su postigle rješenje spora mirenjem nastavljaju svoj poslovni odnos, a najčešća je posljedica sudskog spora prestanak bilo kakvog daljnjeg poslovnog odnosa - kaže Snježana Babić.

Inače, svako tijelo ili institucija u kojoj se provodi mirenje utvrđuje troškovnik mirenja.