Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) u srijedu je obilježilo Dan logoraša polaganjem vijenaca kod spomen-ploče u osječkom prigradskom naselju Nemetin te svečanom akademijom u Hrvatskom domu u Vukovaru.

Dan logoraša obilježava se u spomen na 14. kolovoza 1992. kada je u Nemetin iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmijenjeni prema "načelu svi za sve".

Danijel Rehak, predsjednik HDLSKL-a, rekao je kako je kroz srbijanske logore tijekom Domovinskog rata prošlo oko 30 tisuća osoba.

- Status logoraša ostvarilo je samo oko osam tisuća ljudi jer Hrvatska logorašima smatra samo one koje je popisao Crveni križ i koji su u logorima bili dulje od 72 sata. Tako ni zatočeni u logoru Ovčara nemaju status logoraša, iako je tamo ubijeno 200 ranjenika i civila - izjavio je Rehak.

Govoreći o odšteti koju logoraši traže od Srbije konstatirao je kako nažalost hrvatske državne institucije ne čine ništa glede toga, a oni koji su izvršili agresiju kao da niti ne postoje za našu državu.

- Za zločine bi netko trebao odgovarati, no nadležne institucije u tom smjeru ne čine ništa, dok je nas, bivših logoraša, iz godine u godinu sve manje - poručio je.

Zdravko Komšić, čelnik vukovarske podružnice HDLSKL-a, naglasio je kako logoraši zahtijevaju od Vlade RH da se očituje o srpskom Zakonu o univerzalnoj jurisdikciji i zatraži od Srbije ukidanje tog zakona jer većina bivših logoraša ne smije napuštati Hrvatsku zato što se nalaze na tjeralicama.

- Stalno ponavljamo kako nas terete zbog priznanja koja su iznuđena prisilom, batinama i psihičkim i fizičkim torturama. Ako se njihova jurisdikcija ne ukine, tražimo da DORH podigne optužnice i sudi srpskom vojnom i političkom vrhu za agresiju na Hrvatsku, ali i da se ukine Zakon o općem oprostu koji je Hrvatska donijela u dobroj vjeri - rekao je Komšić.

Podsjetio je kako je u logorima ubijeno oko 300 zatočenika, no za te zločine još uvijek nitko nije odgovarao.

- Država pokušava procesuirati neke od onih koji su odgovorni za naše zatočenje, ali velikih pomaka nema. Očekujemo od države da nam pomogne ili da mi pomognemo državi kako bismo dobili odštetu i satisfakciju za vrijeme provedeno u logorima - naveo je Komšić.

U srpnju prošle godine skupina logoraša podignula je građansku tužbu pred Višim sudom u Beogradu kojom traže naknadu za preživljeno u logorima. Dragutin Guzovski, čelnik županijske organizacije HDLSKL, naveo je kako se odštetni zahtjevi kreću od tisuću do 80 tisuća eura.

- Prihvaćanjem tužbi Srbija je priznala postojanje logora na svom teritoriju. Neki od zatočenika dobivali su i potpisane potvrde da su bili zatočeni. Poštovali smo proceduru i pokrenuli postupak nagodbe, za čije prihvaćanje Srbija ima rok od 60 dana, od čega je 40 već prošlo - istaknuo je.