VINKOVCI - Snažna oluja i tuča koja je u nedjelju zahvatila dio Vukovarsko-srijemske županije, ali je najveće štete napravila u dijelu Vukovara, Trpinji i mjestima Cvelferije, bila je povod za manju polemiku na početku 19. sjednice Županijske skupštine, još prije usvajanja dnevnog reda. Naime, neovisni vjećnik, a donedavni mostovac, Tomislav Panenić predložio je kao dodatnu točku dnevnog reda odluku o dodjeli žurne pomoći gradovima i općinama Vukovarsko-srijemske županije koje su u nedjelju pretrpjele velike štete od tuče. Predložio je da se iz županijskog proračuna izdvoji 200.000 kuna za prvu pomoć fizičkim osobama, ali na glasovanju Panenićev prijedlog nije prošao.
- Prošao sam Trpinjom i vidim kako mnogih krovova nema, sve je razbijeno i tim ljudima treba što hitnije pomoći. Vidim da je problem iz županijskog proračuna izdvojiti i "pišljivih" 200 tisuća kuna - rekao je Panenić, na što ga je predsjednik Skupštine, Dražen Milinković, upozorio kako 200.000 kuna ne može nazivati "pišljivim" jer da je to za slavonske prilike ozbiljan novac.


Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, koji je i sam na svom imanju u Drenovcima pretrpio znatnu štetu, odgovorio je Paneniću kako nema potrebe za njegovim prijedlogom jer već postoje instrumenti pomoći ugroženima u elementarnim nepogodama, a slično je odgovorio i župan Božo Galić. Predsjednik Stožera Civilne zaštite, Zdravko Kelić, upozorio je kako prvo treba povjerenstvo procijeniti štetu jer sada još ne znamo kolika je šteta i kome je potrebna pomoć i jako bi loše bilo kada bi netko dobio pomoć, a netko ne. Dožupan Josip Dabro dodao je kako je šteta samo u Trpinji na obiteljskim objektima procijenjena na 9 milijuna kuna pa predloženih 200 tisuća ne bi nikome pomoglo.


Čini se da je trend odustajanje od zaštite od tuče pa stručnjaci preporučuju za voćnjake postavljanje protugradnih mreža, koje su se pokazale jako dobrom zaštitom, ili osiguranje uroda kod osiguravajućih kuća, pri čemu bi jedinice lokalne samouprave OPG-ovima sufinancirale troškove osiguranja.


Andrija Matić podsjetio je da u prošloj godini poljoprivredne površine najistočnije županije nije zahvatila nijedna elementarna nepogoda te dodao kako je zakonom propisano da štete imaju karakter elementarne nepogode ako na pojedinoj kulturi prelaze 30 posto. On misli da je efikasnija zaštita usjeva od tuče osiguranje njiva nego upotreba raketa. Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić proglasio je prije tri dana prirodnu nepogodu za područje osam općina i grad Vukovar.
U nekim krajevima, rečeno je, primjerice u Zagorju, lansirne rampe za ispaljivanje raketa na imanjima su ratara, a tako je i kod Željka Rupčića iz Nuštra, koji se sa sinom Tomislavom bavi poljodjelstvom. Već deset godina ispaljuje rakete, ali prema njegovu iskustvu, one nisu posebno učinkovite. Uz to su skupe i, kako je rekao, sve mu se čini da se ide prema gašenju lansirnih stanica. Miroslav Flego