BELI MANASTIR - Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture ocijenilo je da hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra potvrdilo je preporuku Povjerenstva i donijelo rješenje kojim utvrđuje da hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa imaju status kulturnog dobra. Rješenje je dostavljeno na dvadesetak adresa udruga, institucija, jedinica lokalne samouprave..., koji na različite načine organiziraju obilježavanja i slavlja svetog Martina. Jedno rješenje stiglo je i Centru za kulturu Grada Belog Manastira. Kako stoji u obrazloženju, hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa skup su običaja na hrvatskom prostoru koji se izvode oko blagdana svetog Martina (od 8. do 11. studenoga), od dana kada je svetac umro do dana njegova pokopa. No pomalo zaboravljen ostao je ‘‘ljetni sveti Martin‘‘, koji se obilježava oko 4. srpnja, kada je redovnik Martin, 372. godine, postao biskup. Upravo obilježavanje ‘‘ljetnog svetog Martina‘‘ u organizaciji Centra za kulturu jedan je od razloga što je i ova ustanova primatelj rješenja Ministarstva kulture.

- Očuvanje martinskih običaja, među kojima i onih vezanih uz ljetno obilježavanje, donekle je zaboravljen običaj u ovom dijelu Europe. Počevši od prošle godine, kada smo u ovo vrijeme postavili stopu svetog Martina, uključili smo se u europsku kulturnu priču, što mnogo znači za Centar, Udrugu prijatelja svetog Martina i Grad Beli Manastir - kaže Edo Jurić, ravnatelj Centra, napominjući da će i ubuduće činiti sve kako bi se ova baština očuvala. Jedna od aktivnosti, dodaje Jurić, i subotnji je belomanastirski Ljetni sveti Martin, tijekom kojega je održana druga likovna kolonija Stopama svetog Martina, dramski prikaz o životu svetog Martina u izvedbi Gradskog kazališta te nastup dua Hojsak & Novosel. Zanimljivo je istaknuti kako je ovaj događaj isplaniran mnogo prije nego što je pristiglo rješenje Ministarstva kulture. Igrom slučaja, sve se događalo u Etnološkom centru baranjske baštine (ECBB), čiju je Etnografsku zbirku ovih dana Ministarstvo kulture registriralo kao kulturno dobro, što je još jedno priznanje jedinom baranjskom gradu. Kako ističu u ECBB, stalni postav ECBB-a koncipiran je kroz četiri tematske cjeline koje prezentiraju materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća.

- Cilj je postava istaknuti bogatstvo tradicijske kulture te potaknuti njezino očuvanje i održivost - podvlače, ističući kako su ponosni na rješenje Ministarstva kulture te dodajući kako vjeruju da će i ubuduće ECBB posjećivati gosti iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Podsjetimo, tijekom tri godine postojanja posjetilo ih je više od 8000 ljudi.