Peticija građana podrazumijeva pravo svakog pojedinca ili skupine da se neposredno obrate državi i njenim tijelima, a kako nam prenosi Hrvoje Suk, službenik za informiranje u Gradu Osijeku, oni rijetko zaprimaju peticije. "Grad Osijek rijetko zaprima peticije, a evidenciju Grad Osijek ne vodi, niti ju ima obvezu voditi, no prema navodima mjerodavnog službenika riječ je u prosjeku o najviše jednoj peticiji godišnje", istaknuo je Suk.

Prema Statutu Grada i članku 64. građani imaju pravo Gradskom vijeću predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća Grada Osijeka, o čijem prijedlogu Vijeće raspravlja ako ga potpisom podrži najmanje 10 % birača upisanih u popis birača grada Osijeka. Nadalje, Gradsko vijeće dužno je dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od dana primitka prijedloga. Kako nam pojašnjava profesorica s Pravnog fakulteta Anita Blagojević, jedno od radnih tijela Gradskog vijeća Grada Osijeka je Odbor za predstavke, pritužbe i prijedloge građana koji, između ostaloga, razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge građana upućene Gradskom vijeću.

"Prema Izvješću o radu ovog Odbora za 2018. godinu, u prošloj godini ovom Odboru nije stigla ni jedna pisana predstavka, nego brojni dopisi upućeni gradonačelniku Grada Osijeka, koje je potom obrađivao tajnik Odbora. Ovaj podatak govori o tome da građani nisu informirani o mogućnosti izravnog obraćanja pisanim putem nadležnom tijelu za predstavke, pritužbe i prijedloge građana. Kako je navedeno u Izvješću, od proslijeđenih predstavki građana u 2018. godini najveći se broj odnosio na pružanje pravne pomoći, a posebno su bili naglašeni telefonski upiti u vezi s tumačenjem propisa. Međutim, dvojbeno je mogu li se doista upiti ovakve naravi podvesti pod razmatranje predstavki i pritužbi građana. U samom Izvješću ne postoje podaci o uspješnosti rješavanja predstavki i pritužbi. Generalno su upravo neodgovarajuća izvješća nadležnih tijela za predstavke i pritužbe građana jedan od glavnih problema zašto ne možemo doći do odgovarajućih zaključaka o stvarnim učincima tijela na podnesene predstavke i pritužbe, odnosno o uspješnosti rješavanja istih. Nadležna tijela, doduše, podnose svoja godišnja izvješća, ali metodologija njihove izrade nije unificirana, što je uvjetovano nekoherentnošću pravnog okvira. Primjerice, Odbor za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora u 2016. godini građanima je pomogao u 57 od 317 predmeta, odnosno uspješnost rješavanja predstavki i pritužbi iznosila je 17,98 %, ali u izvješću nema podataka o kriterijima na temelju kojih se pojedini predmet može smatrati uspješno riješenim. Ili, u Izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2016. godinu piše da je ukupno zaprimljeno 106 predstavki i pritužbi građana, ali se ne navode podaci o uspješnosti njihovog rješavanja.

U svakom slučaju, trenutačni normativni okvir prava peticije nije odgovarajući i trebalo bi ga urediti u cilju otklanjanja brojnih nedostataka, od usklađivanja terminologije, preko definiranja temeljnih pojmova, do utvrđivanja preciznih rokova za davanje odgovora i eventualnih sankcija za neizvršavanje Ustavom i zakonom propisanih obveza tijela vlasti", zaključila je Blagojević.