Magazin
REPORTAŽA

Franjevački muzej u Vukovaru: Blago je tamo gdje i pripada
Objavljeno 18. svibnja, 2019.
Predani baštini i vjeri: Franjevci su izloške prikupljali gotovo tri stoljeća

Franjevački samostan s crkvom, u gradu Vukovaru, u svom monumentalnom arhitektonskom habitusu stoljećima je čuvao neprocjenjivo umjetničko i kulturno blago. Prema kompleksnosti i cjelovitosti baštine svrstan je, naime, među najvrjednije spomeničke sklopove u Hrvatskoj i registriran kao spomenik kulture visoke A (I.) kategorije.

Unatoč teškom razaranju u agresiji 1991. godine i "nestanku" mnogih vrijednih umjetnina, u obnovljenom samostanskom kompleksu - utemeljenom 1723. godine - svoja vrata otvorio je Franjevački muzej u Vukovaru. Vukovarski gvardijan, fra Ivica Jagodić kaže kako je velik dio samostana stavljen u funkciju muzeja - od kripte, koja je zapravo bila prvo groblje sve do pojave kuge 1805. godine, preko hodnika i soba do vidikovca na crkvenom tornju, odakle se prekrasan pogled pruža na južni, zapadni i sjeverni dio Vukovara s vizurama Dunava i Vuke, pa natrag do vinskog podruma. Izložena je oku posjetitelja bogata kulturna baština što su je franjevci prikupljali unatrag gotovo tri stoljeća.

RARISSIMA CROATICA
- Vinski podrum obnovili smo u izvorom obliku, iako su stare bačve uništene. U jednom od hodnika sačuvan je križni put, što je gotovo jedina umjetnička vrijednost spašena iz crkve u Bogdanovcima koja je u okupaciji minirana - pojašnjava vukovarski gvardijan, fra Ivica Jagodić spomenuvši se i kako je, uoči povratka Vukovaraca, u još okupiranom Vukovaru spriječen pokušaj miniranja crkve sv. Filipa i Jakova. "Bile su već iskopane rupe u zidovima za eksploziv, no dočuo je to američki general Jacques Paul Klein i osujetio rušenje naše crkve - dometnut će gvardijan, dodajući da su franjevci, zbog ratnog okružja, išli spašavati crkvene vrijednosti. Tako su i sv. Bonu u njegovu sarkofagu odnijeli u kriptu, no ona je bila zapaljena, ostala je svečeva ruka..."

Prisjetit će se pritom fra Jagodić kako su davne 1754. godine relikvije sv. Bone, zaštitnika Vukovara, stigle Dunavom u Vukovar zahvaljujući učenom vukovarskom fanjevcu, fra Josipu Jankoviću, koji je otišao na službu u Rim i bio prijateljem s papom Benediktom XIV. Tijelo tog sveca bilo je odjeveno u bogato ukrašeno barokno ruho, no u novootvorenom muzeju može se vidjeti ono što je ostalo nakon oskrvnuća 1996. godine - dijelovi kacige i štita.

Dijelom muzeja je i samostanska knjižnica, na prvom katu, koja pripada među najvrjednije stare knjižnice u Hrvatskoj pa su restaurirane knjige zaštićene staklom, a knjižnica, pak, nosi naziv fra Marka Kurolta (preminulog 2013.), koji je iz pakla Vukovara spasio knjižno blago. Tu su iznimno vrijedne inkunabule, potom knjige poznatih hrvatskih pisaca iz vremena do 1850. poznate pod nazivom Rarissima Croatica, rijetke strane knjige pisane do 1600. i knjiga Organum iz 18. stoljeća... Vratimo li se još malo na vinski podrum, zanimljivo je reći da povijesne franjevačke kronike precizno navode koliko je bilo obradivih vinograda i koliko vina proizvedeno.

ZAŠTITNIK VUKOVARA
Da su znali cijeniti njihovu vrijednost, nestale bi... Jer, knjige su u jesen ‘91. bile u već teško razorenom samostanu, a odatle ih je spasio fra Marko Kurolt, Vukovarac koji je službovao u Zemunu i koji je molio izvjesnog generala JNA i, dobivši nekoliko vozila i vojnika, u njih ugurao sve što je našao, knjige, crkveno posuđe, misno ruho, moći sv. Bone, koje tijekom cijele vožnje do Zemuna nije ispuštao iz ruku!

Obilazak muzeja moguć je s vodičem, a u suprotnom se može vidjeti tek dio muzeja, gdje je i hodnik s fotografijama razorenog vukovarskog samostana i crkve ‘91., uz opise povijesti, stradanja i povratka, ali i multimedijom ostatka muzeja. Muzej je, reći će gvardijan, podijeljen u pet cjelina - povijest i dolazak franjevaca u Vukovar, kulturna baština kroz stoljeća, dolazak sv. Bone, stradanje u Domovinskom ratu te, na kraju, povratak i obnova. "Imamo sačuvanih skulptura, umjetničkih slika, kaleža, misnog ruha... Dva anđela koja su krasila zvonik crkve sačuvana su i čudom ‘91. ostala neoštećena", kaže fra Jagodić.

Na ulazu u muzej stari je barokni križ s početka 18. stoljeća, a prolazi se potom pokraj "zida križeva" što ih donose hodočasnici iz cijele Hrvatske koji su "supatili s Vukovarom" prije 27 godina, da bi se tim putem ušlo u oratorij Eltzovih, gdje je i kip sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika te grofovske obitelji, kao kip sv. Franje i Blažene djevice Marije što su, kao i izložene slike, bile u oratoriju Eltzovih - zatvorene lođe u crkvi gdje su bili na misama za velikih blagdana. Put kroz muzej dalje vodi u samostansku riznicu s vrijednom zbirkom liturgijskog posuđa i relikvijara od 16. do 20. stoljeća, rad majstora zlatara iz Beča, Venecije, Rima, Mainza, Maribora i domaćih majstora, i gotovo svih umjetničkih stilova od renesanse do danas, a neki su i bili dar vukovarskih plemića i uglednika. Najstariji kalež je iz 1530. godine, a ukupno ih je izloženo 32. U tom su dijelu i liturgijska ruha, misnice, unatrag dva stoljeća, među kojima i crna, koja je kroz povijest služila za pogrebne svrhe.

- Riječ je o dragocjenoj vjerskoj, kulturnoj i povijesnoj baštini Vukovara i sveg hrvatskog naroda. Riznica govori o našem stvaralaštvu, o vjeri, nadama i strahopoštovanjima, o našem trajanju i sudbini - kazuje fra Ivica Jagodić prolazeći muzejskim hodnicima i sobama s neprocjenjivim blagom. Gotovo polovina samostana danas je muzejski prostor koji se proteže kroz pet etaža.

GOSPA ŽALOSNA
Najznamenitija je kulturna baština, ustvrdit će gvardijan vukovarski, u knjigama. Samostanska knjižnica ističe se i s nekoliko unikata kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Knjige su slagane po stoljećima, a, one najvrjednije, u posebnoj su prostoriji, poput misala koji je u sredini jer "iz njega sve proizlazi, kao što od svete mise sve počinje". U samostanu je ukupno oko 14.000 naslova, zajedno s novijim naslovima, iz 20. stoljeća. Među slikama pak u muzeju, dodat će, a uglavnom je riječ o oltarnim slikama koje se čuvaju u samostanu i čine lijepu galeriju, najstarija je ona Gospe Žalosne iz 1692. godine i bila je to prva slika koju su franjevci donijeli nakon odlaska Turaka koja je tada bila u prvotnoj drvenoj kapelici, do gradnje današnje crkve i samostana na uzvisini ponad Dunava i Vukovara.

Franjevački muzej u Vukovaru je inače posljednja faza cjelokupne obnove kompleksa franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova. "Ideja je postojala već ranije, no valjalo je prvo obnoviti crkvu i samostan koji su teško razoreni u ratu 1991. godine, i sagraditi Pastoralni centar, što je, sve zajedno, važno za duhovni život Vukovara. Crkva je obnovljena i posvećena 2013. godine, slijedila je obnova kripte, a potom i prostora za muzej, što je potrajalo do 2017. godine. Tada smo se javili na natječaj fondova EU-a i strpljivo čekali nekih godinu dana, do kraja 2018., kada se krenulo u muzejski projekt vrijedan 15,5 milijuna kuna", kazuje gvardijan.

Riječ je o projektu integracije kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara. Uz fondove Europske unije, neizostavnu ulogu imao je i Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, koji je participirao u realizaciji projekta, u kojem su pak partneri bili vukovarski Gradski muzej, Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemska županija te Turistička zajednica grada Vukovara.

Muzej, a razgledati se može svakog dana od 7 do 19 sati, iako otvoren prije 15-ak dana, već je s pravom pobudio veliki interes i samih Vukovaraca, ali i onih koji dolaze u posjet Vukovaru iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva.

Piše: Sanja BUTIGAN
Najstariji je kalež iz 1530. godine, a ukupno su izložena 32. U tom su dijelu i liturgijska ruha, misnice, unatrag dva stoljeća, među kojima i crna, koja je služila za pogrebne svrhe.
Najstarija slika je ona Gospe Žalosne iz 1692. godine, koja je bila prva slika koju su franjevci donijeli nakon odlaska Turaka s ovih prostora.
Samostanska knjižnica na prvom katu pripada među najvrjednije stare knjižnice u Hrvatskoj, a restaurirane knjige zaštićene su staklom.
Neslomljiva tradicija
Prvi franjevački samostani u Hrvatskoj datiraju iz 13. stoljeća, a u srednjem vijeku bilo ih je i u okolici Vukovara. Većina ih je stradala za vrijeme osmanlijske okupacije, ali unatoč tome franjevci nisu otišli. Kronika franjevačkog samostana bilježi da je 1695. župnik vukovarske župe bio fra Martin, a prvobitna drvena crkva i rezidencija franjevaca u Vukovaru prerastaju u zidani samostan i crkvu posvećenu sv. Filipu i Jakovu, apostolima, čija gradnja započinje 1723. godine, a završava 1733. Franjevci su u gradu ubrzo pokrenuli javno pučko školstvo, a već od 1733. punih 50 godina djeluje u Vukovaru provincijski studij filozofije. “Kada se 1991. grad Vukovar našao u potpunom okruženju, vukovarski franjevci ostali su sa svojim narodom pružajući podršku i blagoslov. To su činili i u logorima, progonstvu i povratku. Dug i plodonosan boravak i djelovanje franjevaca u Vukovaru duboko su utkani u povijesni mozaik grada, kao i u njegovu sadašnjost”, kaže fra Jagodić.
Od prapovijesti do danas
“Franjevački muzej još je jedan doprinos prepoznavanju vrijednosti kulturne baštine grada Vukovara”, govori Ruža Marić, koja je i autor muzeološke koncepcije, inače ravnateljica Gradskog muzeja Vukovara, dodajući da se tek krajem 2001., kada je obavljen povrat umjetnina, Vukovar u tom smislu “vratio kući”. “Tada smo započeli restauraciju građe i pripreme za buduće stalne postave, a nakon otvorenja Gradskog muzeja 2014. i sada otvaranjem Franjevačkog muzeja zapravo je zaokružena cjelokupna baština Vukovara. Mnoge zbirke bile su ranije nedostupne javnosti, a sada su na suvremen način izložene i dostupne. Uz baštinske muzeje, tu je i Muzej vučedolske kulture, koji govori o prapovijesnim temeljima, a svakako je u slici Vukovara itekako važan dio i prezetacija u memorijalima Domovnskog rata”, rekla je Marić i dodala: “U cijeloj toj lepezi Vukovar je postao i gradom muzeja, muzeja koji govore o prošlosti, o Domovinskom ratu i koji osvrtom na baštinu žele pokazati koliko je ustrajnost života na vukovarskom području bila jaka da je prevladala sve i civilizacijske mijene i ratove i razaranja, i da je vrijednost te baštine odredila i ulogu Vukovara od prapovijesti do danas i pripremila temelje za budućnost.”
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (I.)

Hrvatska postaje veliko gradilište

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (I.)

Hrvatska postaje veliko gradilište

2

INTERVJU: ANDREJ GRUBIŠIĆ

Premalo nas radi, a imamo nisku prosječnu produktivnost

3

EUROAZIJSKA IDEJA

Moskva okrenula leđa Sibiru, požar će ugasiti Djed Božićnjak