GUNJA/DRENOVCI - U petak će se navršiti pet godina od katastrofalnih poplava na istoku županjske Posavine. Kobnog 17. svibnja 2014. Sava je dosegnula tisućljetni vodostaj, probila nasip kod Rajevog Sela i Račinovaca i prouzročila najveću prirodnu katastrofu u modernoj Hrvatskoj. Desetak tisuća stanovnika evakuirano je iz svojih domova, više od 7300 zgrada bilo je izloženo djelovanju vode, stradala je stoka, usjevi… Ukupne štete procijenjene su na gotovo 1,7 milijardi kuna, a samo na objektima 1,2 milijarde kuna.Mještani poplavljenih sela godinama su čekali odgovor na pitanje tko je krivac za puknuće nasipa i kalvariju koju su proživjeli, no Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku nije utvrdilo bilo čiju odgovornost i istraga je pokazala da je do pucanja došlo zbog iznimno visokog vodostaja rijeke Save, daleko iznad normativnih hidrauličnih opterećenja za koje je nasip građen. Krajem prosinca 2018. odbacilo je svih 2467 kaznenih prijava fizičkih i pravnih osoba, kojima je imovina tada stradala, protiv nepoznatih počinitelja zbog puknuća nasipa.

I pet godina nakon poplava vuku se repovi i dosta je toga ostalo neriješeno. Načelnik Gunje Anto Gutić (HDZ) napominje da obnova u tome selu, u kojemu je svaka kuća bila potopljena, do danas nije završena.

- Imamo znatan broj ljudi koji se još uvijek sudi s državom i to se već dulje vrijeme ne rješava. Apelirao bih da se ti postupci malo ubrzaju, da ljudi znaju na čemu su – kazao je.

Prema popisu iz 2011., u Gunji su živjela 3732 stanovnika, a danas ih je manje od 3000. Ljudi i dalje odlaze, nema radnih mjesta, ne nudi im se nikakva perspektiva. Napori općinskih čelnika da u funkciju stave poslovnu zonu koja je još uvijek oranica do danas nisu urodili plodom, a Općina ju nije u mogućnosti vlastitim sredstvima infrastrukturno opremiti.

- Imamo investitore koji su već ishodili i građevinske dozvole, ali nitko ne smije početi gradnju jer neće moći dobiti uporabnu dozvolu. Imamo isprojektirane četiri faze uređenja zone, a ni jednu realiziranu. Samo prva faza koja bi je pokrenula i omogućila ulaganja, što nam je trenutačno najvažnije, jest više od šest milijuna kuna. S obzirom na velik minus koji sam zatekao kada sam preuzeo dužnost načelnika, u tu investiciju sami ne možemo ući – pojašnjava.

Prijavili su je na Projekt Slavonija preko razvojne agencija Hrast, no njihova zona nije među strateškim projektima Vukovarsko-srijemske županije. Očekivali su da će ući u nadopunu Razvojnog sporazuma i da će već potpisati ugovor, ali ni to se nije dogodilo. U međuvremenu je Gunja uvrštena u odluku o izradi intervencijskog plana za županjsku Posavinu, ali on se rješava u sljedeće tri godine, a oni nemaju vremena toliko čekati.

Gutić priznaje da je pomalo razočaran, baš kao i njegov kolega, načelnik susjednih Drenovaca, Jakša Šestić (HDZ).

- Spominju se i projekti koji nemaju ništa osim idejnog rješenja ili same zamisli. Mi imamo valjane građevinske dozvole, a oni imaju prioritet u odnosu prema našim projektima. I župana sam upozorio na ozbiljnost situacije i kazao da nije 5 do 12, već nam je 12 i 5. Ako zonu vrlo brzo ne riješimo, Gunji će od svih investicija biti potrebno jedino proširenje groblja, izgradnja mrtvačnice i još jednog staračkog doma. Mi smo graničari. Tko će ostati na granici? Ljudi od 60 i 70 godina… - upozorava Gutić.

Dodaje da ga uopće ne zanima kako će se to zvati i o kojem programu je riječ, nego kada će Gunja moći dobiti sredstva za uređenje zone, što je osnovni preduvjet za dolazak investitora i otvaranje radnih mjesta koja će zadržati mlade.

- Stalno se ističe da bi u projektima i programima prioritet trebali imati Cvelferija i iločki kraj. A kod nas nije prošao ni jedan značajniji projekt. Puno je priče, ali u praksi mi u Cvelferiji ne osjetimo nikakva poboljšanja. I javne radove su nam srezali na trećinu. Lani smo imali 33 radnika, sada samo 11, a stigle su nam 43 važeće prijave. I kada vide da ne mogu dobiti ni taj posao s najnižom mogućom plaćom, ogorčenim ljudima ne preostaje drugo nego spakirati kofere i otići - zaključuje.