Osijek
FULBRIGHT TRAŽI STIPENDISTE U OSIJEKU

Jedinstvena prilika za istraživanje u SAD-u
Objavljeno 22. ožujka, 2019.
Biti fulbrajtovac jedna je od najprestižnijih refernci u CV-u, a najteži je korak uvjeriti samoga sebe da se prijaviš

Prošloga tjedna raspisan je novi natječaj Fulbrightova programa za akademsku godinu 2020./2021., u povodu kojega je Veleposlanstvo SAD-a krenulo u obilazak hrvatskih sveučilišta s ciljem afirmacije doktoranata i doktora znanosti na apliciranje za ovaj vrhunski razmjenski program.

​Naime, biti fulbrajtovac jedna je od najprestižnijih referenci u CV-u jednog znanstvenika i profesionalca, a svi koji su ga do sada iskusili, ili su involvirani u postupak, tvrde isto, a to je da je najteži korak uvjeriti sebe da se prijaviš. Naime, iako su Hrvatski studenti redovno među najuspješnijima na elitnim američkim sveučilištima, mnogi nisu informirani da se stipendije uopće nude, a još češće sami sebe eliminiraju, jer smatraju da nisu dovoljno dobri da dobiju stipendiju. Upravo zbog toga razloga u četvrtak je i u Osijeku održan Informativni dan Fulbrightova programa, a domaćin mu je bio Fakultet agrobiotehničkih znanosti. U Osijeku, osim predstavnika Veleposlanstva SAD-a, o Fulbrightu su govorili i sami bivši stipendisti da bi ga približili potencijalnim kandidatima iz Osijeka. Jedna od njih je i prof.dr.sc. Marija Omazić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, koja je nakon istraživanja provedenih u SAD-u doktorirala na temi korpusne lingvistike.

Neslućene mogućnosti
- Fulbrightovu stipendiju dobila sam još 2001. godine i to preddoktorsku stipendiju, a godinu sam provela na Sveučilištu Sjeverne Arizone. To je bilo zapravo vrijeme koje sam provela u istraživanju za svoj doktorat. Tamo sam dobila mentora, a po povratu taj doktorat branila sam u Zagrebu, gdje sam imala komentora. Iskustvo mi je jako mnogo pomoglo i kod akademskog napredovanja, a potom je uveden kolegij koji se direktno ticao mog doktorata i vezan je uz velike korpuse, što i danas radim. Imala sam specifično iskustvo i sa mnom je bila i moja obitelj, suprug i malo dijete. Tako da se i to može spojiti. Mogućnosti po pitanju znanosti koje postoje u SAD-u neslućene su. Osim toga tamo ostvarite jako dobro veze i poslije ih njegujete, Moj mentor je dolazio u Hrvatsku i postao je dio uređivačkog tima našeg časopisa, a dobro je i što dobijete priliku obići cijelu Ameriku u turističkom smislu, kada ste već tamo - podijelila je svoje iskustvo prof. Omazić.

Na listi i predsjednica
Na globalnoj listi fulbrajtovaca trenutačno se nalaze 33 sadašnja ili bivša premijera i predsjednika, 54 dobitnika Nobelove nagrade i 82 dobitnika Pulitzerove nagrade, a između ostalih tu je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Rok za prijavu za Fulbrightovu stipendiju ove je godine 10. svibnja. Pa oni koji se odluče prijaviti imaju gotovo dva mjeseca da prikupe svu nužnu dokumentaciju. Procedura je jednostavna. Prihvatljivi aplikanti za preddoktorsku stipendiju osobe su sa završenim diplomskim studijem, ili oni koji su već na doktorskom studiju. Stipendija se dobiva za boravak na jednom od sveučilišta u SAD-u na rok od devet mjeseci. Stipendije za postdoktorsko istraživanje mogu biti i kraće, ali kandidat sam mora pronaći sveučilište na kojem želi provoditi svoje istraživanje te unaprijed ishoditi pozivno pismo od ovog sveučilišta. Najbolje se boduju oni kandidati koji jasno znaju na koji će način svoje iskustvo iskoristiti po povratku u Hrvatsku.

No, ono što je posebno zanimljivo jest i to da Fulbright nudi stipendije i za osobe koje žele steći profesionalno iskustvo, a ne samo baviti se istraživačkim radom. Takve stipendije nude se u okviru stipendije Hubert H. Humphrey, a izvrstan je za ljude koji rade u medijima i žele steći nova profesionalna iskustva, poput rada na CNN-u i slično. Tu je još i Fulbright Specialist Program koji nudi mogućnost ugošćivanja američkih predavača i znanstvenika i obratno te program Chicago, koji nudi dodatne edukacije za IT stručnjake i poduzetnike.

Nefreteta Z. Eberhard
do PETNAEST KORISNIKA IZ HRVATSKE
Vlada SAD-a pokrenula je ovaj globalni program nakon završetka Drugog svjetskog rada 1946. godine radi povećanja međusobnog razumijevanja između građana SAD-a i građana drugih zemalja svijeta. Program se trenutačno provodi u više od 160 zemalja svijeta, a u Republici Hrvatskoj provodi se od 1992. godine. Od njegovog osnutka do danas u programu je sudjelovalo više od 370.000 osoba te se godišnje prosječno dodjeli oko 8000 stipendija. U Hrvatskoj godišnje ovu stipendiju dobije između 10 i 15 profesora, studenata i znanstvenika.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
oglas