Tamnije lišće treba manje svjetla. Želite li uzgajati biljke u sobi, sobe s manje prirodnog svjetla mogu biti problem. Sunčeve zrake imaju savršenu ravnotežu za poticanje rasta i cvjetanja biljaka, ali može pomoći i umjetno svjetlo. Neke biljke čak mogu prilično dobro uspijevati i s manje prirodnog svjetla, ako im osigurate umjetno.

Da bi rasle, biljkama treba plavi spektar svjetla za rast lišća, crveni spektar svjetla za cvjetanje i plodove. Zeleni spektar svjetla ima malo utjecaja na biljke.

Važno je odabrati odgovarajuće žarulje i postaviti izvor svjetlosti tako da biljkama to najviše odgovara.

Fluorescentna svjetlost je najekonomičnija i jednostavna. Isijavaju više plavog spektra, pa je dobro kombinirati ‘hladne‘ i ‘tople‘ žarulje. Bijela svjetlost sadrži cijeli spektar. Za najbolji učinak neka fluorescentna svjetlost bude bar 30 cm udaljena od lišća biljke. Žarulje sa žarnom niti emitiraju dosta topline i treba ih postaviti još dalje od biljke. One također emitiraju više svjetlosti crvenog spektra, pa su dobre kao dodatak fluorescentim svjetiljkama, jer izjednačavaju spektar, što je izvrsno ako želite da biljke dobro napreduju i cvjetaju. Miješate li izvore svjetlosti, koristite omjer snage žarulje (W) od otprilike jedne trećine izvora svjetlosti običnih žarulja i dvije trećine fluorescentnih žarulja. LED svjetla također emitiraju malo topline i dobar su izvor umjetnog svjetla. Vodite računa o tome da vaše biljke dobivaju svjetlost oba spektra, i plavog i crvenog. Postoje i posebna LED svjetla namijenjena hortikulturi, prilagođena da emitiraju spektar najbolji za biljke.

Halogene žarulje osiguravaju dobru svjetlost, ali jako se griju.

Postoje i žarulje koje su namijenjene biljkama, ali djeluju tako da biljke samo izgledaju zelenije nego što jesu. U sobu s malo dnevne svjetlosti postavite svjetiljku s tri žarulje, idealno bi bilo da se mogu okretati po želji. Stavite jednu običnu i dvije fluorescente žarulje najveće snage. Usmjerite svjetlost prema biljkama. Prema mogućnosti običnu žarulju udaljite od biljke koliko god možete.

Ispod biljaka postavite zrcalo koje će reflektirati svjetlost na lišće. Bilo bi nabolje da gore 16 sati dnevno.

Ako je svjetlo slabije, neka gori više od 16 sati. Više svjetla omogućava biljci da stvori dovoljno hrane za rast i preživljavanje.

Bršljan, filodendroni, lisnate begonije i peperomije uzgajamo zbog lišća i one dobro podnose indirektno svjetlo. Nježne biljke, poput afričke ljubice i gloksinije, također vole indirektno svjetlo preko ljeta.

Biljke koje cvjetaju intenzivno trebaju mnogo direktnog svjetla. Kaktusi traže mnogo sunca. Kroton također treba svjetlo visokog intenziteta kako bi zadržao šareno lišće.

Za slabije osvijetljene prostorije generalno je pravilo da se odaberu biljke tamnijeg lišća. To znači da su te biljke vrlo uspješne u fotosintezi i mogu uspijevati s manje Sunčeve svjetlosti.

Neke od takvih vrsta su: Aspidistra elatior, Aglaonemia, Spathiphyllum sp., Philodendron sp., Raphidophora aurea, Sanseveria trifasciata.

Vodite računa o tome da biljke s manje svjetla trebaju i manje vode i hranjiva, a bit će ‘sretnije‘ ako ih malo i zanemarite.

Dopustite biljkama da se osuše između zalijevanja i prihranjujte ih samo jednom mjesečno. Žarulje sa žarnom niti emitiraju dosta topline i treba ih postaviti dalje od biljke.
J.Kn.