Magazin
TEMA TJEDNA: HRVATSKI MENADŽMENT - ZALOG ZA BOLJE SUTRA (II.)

Marina Gregorić: Menadžer je kao dirigent, treba znati ravnati poslovanjem
Objavljeno 29. prosinca, 2018.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: HRVATSKI MENADŽMENT - ZALOG ZA BOLJE SUTRA (I.)

Bez sposobnih menadžera nema ekonomskog razvitka

Na Međimurskom Veleučilištu u Čakovcu studenti mogu upisati preddiplomski stručni studij Menadžment turizma i sporta te nastaviti specijalizaciju na specijalističkom stručnom studiju Menadžmenta turizma i sporta. Na preddiplomskom studiju u okviru kolegija Hotelski menadžment studenti stječu kompetencije identificiranja specifičnosti ugostiteljstva i hotelijerstva te njihove važnosti i uloge za razvoj turističke destinacije, ali i gospodarstva u cjelini.


Da bi se kvalitetno obrazovali za buduće menadžere kroz teoriju, praktične primjere, rad u timovima, istraživačke i seminarske radionice, kao i vježbe - stječu znanja, vještine i kompetencije na svim funkcijama menadžmenta: planiranju, vođenju, organiziranju, kontroliranju i upravljanju ljudskim resursima. Kako bi se što primjerenije pripremili za poslovanje u stvarnom svijetu, primjeri koje istražuju te prijedlozi i najčešće inovativna rješenja određenih problema, rade na stvarnim poduzećima s kojima često surađujemo. Tako studenti posjećuju hotelska i turistička poduzeća u okviru nastave te se zajednički s nositeljima kolegija i vježbi donose različita rješenja, prijedlozi itd, koji se mogu primijeniti u praksi. Studenti se bave različitim područjima: unaprjeđenjem i razvojem novih proizvoda i usluga, podizanja razine standarda i kvalitete, promocije i plasmana usluga na tržištu, istraživanjem tržišta, komunikacijom, upravljanjem ljudskim resursima, poduzetničkim aspektima poslovanja itd. Studentima se omogućuje slušanje predavanja ne samo od strane nastavnika, nego i od eminentnih menadžera iz hotelsko turističkog sektora u Republici Hrvatskoj.


Nadalje, tijekom specijalističkog stručnog studija u kojemu su očekivanja od studenata viša s razine primjene i stjecanja stručnih kompetencija, studenti se kroz kolegij Destinacijski menadžment susreću s izazovima kao što su: kako unaprijediti turističku destinaciju s aspekta svih vitalnih elemenata turističke destinacije (infrastrukturu, turističku ponudu, promociju i kontrolu te stvaranje konkurentnih uvjeta za tržišno natjecanje, ali i razvoj selektivnih oblika turizma u destinaciji). Studenti analiziraju različite mikro i makrodestinacije te predlažu konkretne mjere i planove razvoja. Studenti analiziraju i valoriziraju turističku destinaciju kroz funkcije menadžmenta u složenom organizacijskom sustavu kako bi mogli donositi odluke koje mogu utjecati na promjene organizacije upravljanja destinacijom, a koje bi povećale njenu konkurentnost. Na primjerima iz prakse, problemskim zadacima i ostalim već spomenutim oblicima nastave, studenti stječu vještine i kompetencije za sve elemente upravljanja turističkom destinacijom te mogu predložiti i različite stilove upravljanja. Kolegij Strateški menadžment u turizmu i sportu omogućuje studentima stjecanje kompetencija analize poduzeća iz okvira turizma i sporta, sastavljanje strateških planova odabranih poduzeća, analizu tržišta i pronalaženje prostora u kojem se turističko ili sportsko poduzeće može ostvariti te pridonijeti profitabilnosti, ali i razvoju destinacije. Kako je danas sport nezaobilazan dio turističke ponude destinacija koje se u tom smjeru žele razvijati, tako se isto povezuje i s upravljanjem događajima od onih manjih, pa sve do sportskih megadogađaja. Menadžment i njegove funkcije osnova su za kvalitetno i profitabilno poslovanje.

TEORIJA I PRAKSA

Kako bi se studenti uže specijalizirali mogu birati izborne kolegije koji ih pripremaju za vođenje selektivnih oblika turizma kao što su Menadžment kongresnog turizma i Menadžment zdravstvenog turizma. Studenti organiziruju poslovne skupove, kongrese, konferencije, poslovne sastanke, incentive putovanja i sajmove. Kongresni turizam značajan je izvor prihoda za destinacije koje su ga prepoznale, jer je kompatibilan odmorišnom turizmu, a visoko je profitabilan te omogućuje produljenje turističke sezone na izvansezonske termine. Nakon stečenih kompetencija iz ovog kolegija studenti mogu biti profesionalni kongresni organizatori te se mogu nositi s problematikom kongresne djelatnosti, a istovremeno su upoznati i s dobrim praksama kongresne djelatnosti u zemlji i inozemstvu. Slično je i s kolegijima Menadžment zdravstvenog turizma gdje se studenti bave analizom stanja različitih oblika zdravstvenog turizma u RH i svijetu (lječilišni, medicinski, wellness), te nastoje nedostatke pretvoriti u snage tako što predlažu konkretna rješenja, mjere i načine upravljanja institucijama i lječilištima, odnosno nositeljima zdravstvenog turizma. Kako su i kongresni i zdravstveni turizam dio strateškog plana razvoja turizma RH do 2020., tako je i mogućnost zapošljavanja u poduzećima kod kojih će moći pridonijeti daljnjem razvoju velika i značajna.


U okviru studijskih programa i kolegija koji pokrivaju područje menadžmenta studentima su dostupna znanja i prakse iz razvijenih turističkih destinacija od kojih mogu učiti, poput onih na Mediteranu, ali i šire, jer se globalizacijom, razvojem prometne i informacijsko-tehnološke infrastrukture mijenjaju potrebe suvremenih turista koji već jesu, ili mogu postati turističko tržište za RH. Studenti se služe naprednim informacijskim tehnologijama i često predlažu inovativne turističke proizvode koje RH još nema razvijene u određenim segmentima, ili su još uvijek relativno nisko zastupljeni. Tako naši studenti na natjecanjima predlažu inovativna rješenja, sudjeluju u projektima na međunarodnoj razini, itd.


Obrazovanje za menadžere složen je proces koji se sastoji od stjecanja kombinacije kompetencija; teorijskih i praktičnih. Stoga se za funkcije menadžera studentima omogućuje adekvatna kombinacija istoga. Motivacija studenata za studijem menadžmenta je velika, što je djelomice izazvano i stanjem na tržištu gdje je potreba za mladim i kreativnim menadžerima velika (posebice u turizmu i sportu), ali su istovremeno potrebne i godine iskustva da se postane kvalitetan i uspješan menadžer.


Menadžer danas mora biti inovativan, spreman na promjene unutar organizacije, pratiti promjene u široj i užoj okolini te brzo reagirati, imati vještine motivatora ljudskih resursa i timova kako bi se ostvarili predviđeni poslovni planovi. Potrebna su i znanja jezika, informatička pismenost, ali i emocionalna inteligencija. Uspjeh menadžera ovisi o ljudima koje vodi, a psihologija i motivacija važni su elementi menadžmenta. Menadžer mora biti u stanju prepoznati koje osobine ima pojedinac u timu te kako od pojedinaca dobiti ono najbolje i kako eliminirati, ili umanjiti nedostatke pojedinaca. Cilj mora uvijek biti jasan kako menadžeru tako i svim ljudskim resursima, od onog najvišeg do onog najnižeg prema položaju. Osim toga, menadžer mora voditi timove tako da su svi skupa uvijek svjesni važnosti kupaca, klijenata i samoga tržišta. Kada se menadžeri stave u ulogu kupaca njihovih proizvoda ili usluga, moći će za njih stvarati adekvatne proizvode i u usluge te će se isti prodavati s lakoćom. Budući da i sama dolazim iz privrede u kojoj sam na domaćem i međunarodnom tržištu punih 25 godina radila kao menadžer, uvijek rado studentima navodim primjere iz prakse, stvarnog života, stvarnih problema s ciljem naglašavanja važnosti kupaca te specifičnosti rada u uslužnoj djelatnosti. Osim toga, menadžer se mora znati spustiti do zadnje razine da bi razumio što krajnji kupac želi i treba, ali isto tako tretirati i svoje djelatnike kao svoje kupce. Samo zadovoljni djelatnici mogu stvoriti uspješno poduzeće na duži rok. Sve ostalo je kratkoročno. Stoga smo i svjedoci velikog broja takozvanih menadžera koji kupuju vrijeme, čuvaju fotelje, a iza njih ne ostaje trajan rezultat, bilo da se radi o razvoju poduzeća i proizvoda ili profitabilnosti. Vrlo je važan i segment društveno odgovornog poslovanja, poslovne etike i održivog razvoja koje danas svaki menadžer mora preispitati, kako kod vlastitih aktivnosti, stavova i primjene, tako i u poduzeću. Sve ove aspekte i studenti također istražuju i analiziraju te s onima koji su napredniji objavljujem stručne radove iz navedenih područja koje studenti prezentiraju na domaćim i međunarodnim skupovima. Motiviram studente za sudjelovanje u panelima na kongresima, pa smo tako nedavno sudjelovali s dva stručna rada na jednom takvom kongresu kao panelisti. Najčešće na vlastitom primjeru kod studenata stvaramo poštovanje i ugled, pa smo tako i odgovorni za poruke koje im dajemo. Na neki način naš je posao u ovim kolegijima i menadžerski te stoga i sama često kažem studentima da ako znamo koji nam je cilj, odredimo uloge, istražimo i analiziramo sredstva kako doći do cilja, zajednički ćemo te ciljeve uspješno ostvariti.
DUG, ALI ISPLATIV PUT

Menadžere možemo poistovjetiti i s dirigentima koji zajedno sa svojim orkestrom imaju za cilj odsvirati spektakularan, ili izuzetan koncert te dobiti za to bogati aplauz kao nagradu (što se može poistovjetiti s dobiti poduzeća, povećanjem prodaje, razvojem tržišta itd.)

Studij predviđa stjecanje svih navedenih kompetencija putem ranije opisanih oblika nastave i aspekata menadžmenta, kako kroz teoriju tako i kroz stručnu praksu koju studenti obvezno provode u privredi. Nakon obavljene prakse prikupljaju se podaci od poslodavaca o zadovoljstvu svakim pojedinim studentom, a ocjene koje naši studenti dobivaju izrazito su visoke. Najvećim dijelom to je posljedica svih kompetencija koje su stekli tijekom studija. Koliko će studenti biti uspješni ovisi kako o njima tako i o okolini u kojoj će se nastojati ostvariti. Neke su okoline poticajne više, a neke manje, a osim svih navedenih vještina i znanja potrebni su upornost i vjera, a često i sreća. Biti na pravome mjestu u pravo vrijeme, prepoznati prave ljude, vrijednosti, kupce..., i zadržati ih na dugi rok. Ako postupate kao čovjek i poštujete etiku i društveno odgovorno poslovanje uz sva stečena menadžerska znanja i vještine te ste spremni više raditi od drugih, vjerojatnost da ćete biti uspješan menadžer na dugi rok je velika u različitim kulturama i sredinama, na domaćem i stranom tržištu. Put je dugotrajan, ali isplativ. I na kraju možete biti ponosni i smatrati se uspješnim ako je iza vas ostao rezultat; kvantitativan, ali i kvalitativan, koji može biti temelj onima koji vas nasljeđuju.


Piše: Marina GREGORIĆ

SREĆKO GOIĆ

NAJVEĆE PROMJENE I NAPREDAK OČEKUJU SE U GOSPODARSTVU

 

U stručnom i fakultetskom radu splitskog profesora, dr. sc. Srećka Goića, važno mjesto zauzimaju i područja menadžmenta, napose menadžment ljudskih resursa.

Iz dosadašnjeg iskustva, možete li dati neki općenit zaključak kakvo je stanje u menadžerstvu u RH danas, imamo li kvalitetne resurse, potencijale koji se uspiju znanjem i stručnošću nametnuti i postizati dobre rezultate?

- Općenito gledano, rekao bih da stanje na planu menadžmenta nije danas u Hrvatskoj onoliko dobro koliko bi moglo i trebalo biti. Naravno, govoriti o prosjecima uvijek je nezahvalno, pa i opasno. Ima dobrih i uspješnih menadžera i dobrog menadžmenta (u smislu upravljanja poduzećima). Ali, ima i mnogo neprofesionalnosti, nestručnosti i lošeg rada.

Potencijala imamo dosta, dapače. Kao i na gotovo svim drugim područjima - od sportskog, umjetničkog, znanstvenog…, Hrvatska se može ponositi svojim potencijalima i talentima. Nažalost, ti potencijali ne prevode se uvijek uspješno u resurse, a ti resursi se onda ne koriste na optimalan način.

Inače, ja sam pristalica razlikovanja pojma "ljudskih resursa" i "ljudskih potencijala". Ljudski potencijali bili bi u prvom redu ono što ljudi u sebi nose kao potencijal, kao mogućnost - njihova znanja, vještine, sposobnosti, volja, motivacija… Ljudski resursi označavali bi produktivno angažirane ljudske potencijale - vrijednost koju za organizaciju imaju ljudi koje ona angažira, i koji upravo optimalnim angažmanom u proizvodnom/poslovnom procesu trebaju donijeti organizaciji uvećanu vrijednost. Odatle bi i "upravljanje ljudskim potencijalima" ponajprije značilo razvoj, unaprjeđivanje te raspoređivanje ljudskih potencijala - ono što se u jednom fokusiranijem smislu danas naziva "talent management". A "upravljanje ljudskim resursima" u sebi bi svakako uključivalo "upravljanje ljudskim potencijalima", ali i dodatni naglasak na optimalnu alokaciju, korištenje, zaštitu, obnavljanje, nagrađivanje… najvrjednijeg resursa kojeg organizacije imaju u svojim ljudima.

KRIVCI ZA LOŠE STANJE
Tko je zapravo odgovoran za stanje u menadžmentu kakvo je kod nas posljednjih godina?<

- Dio "krivnje" za to što se u području menadžmenta potencijali ne prevode uspješno u resurse može se naći i u obrazovnom sustavu - od onih općih problema, gdje cijeli sustav premalo potiče kritičko i kreativno razmišljanje, do situacije u visokom obrazovanju gdje obrazovanje u području poslovne ekonomije i menadžmenta još uvijek ne daje kadrove spremne i sposobne da prakticiraju menadžment najviše razine i visoke uspješnosti.

Drugi dio "krivnje" u dobroj je mjeri na strani onih vlasnika koji ne shvaćaju i ne prihvaćaju važnost profesionalnog i stručnog menadžmenta te ne daju menadžerima ovlasti i odgovornosti za samostalno i stručno upravljanje poslom. Vlasnici u manjim tvrtkama često obavljaju menadžerske funkcije, a da za to nemaju ni najosnovnijih znanja i sposobnosti, a ako i angažiraju menadžere, ne daju im ovlasti i resurse da profesionalno vode posao. U većim tvrtkama dolazak na rukovodne (menadžerske) pozicije često je rezultat političkih "igara" - unutrašnjih i/ili vanjskih, što opet dovodi do situacije da se na menadžerskim pozicijama nalaze oni koji nisu za to najbolje osposobljeni i čiji o(p)stanak na tim pozicijama ne ovisi prije svega o ostvarenim poslovnim rezultatima.

Treća strana "krivnje" leži u samim menadžerima koji svoju profesiju ne doživljavaju i ne prakticiraju profesionalno, ne posvećuju dovoljno pozornosti svom stručnom obrazovanju, ali ni profesionalnoj etici.

Sve to dovodi do situacije u kojoj se menadžerski poslovi obavljaju (u prosjeku) loše, neprofesionalno, i s lošim (ili nedovoljno dobrim) rezultatima. Naravno, to ne znači da je situacija svugdje loša. Ima poduzeća u kojima se radi jako dobro - i postižu jako dobri rezultati. Opet poopćavajući, moglo bi se reći da je situacija bolja što se ide prema zapadu i sjeverozapadu, a lošija prema jugu i istoku zemlje. U tvrtkama koje su u stranom vlasništvu stanje je mnogo bolje - upravo zbog pozicije koja se tamo daje menadžmentu i kriterija dolaženja i opstanka na menadžerskim pozicijama.

POLITIČKI KRITERIJI
Kakvo je stanje menadžmenta i organizacija u javnim (i komunalnim) djelatnostima, što je također područje Vašem istraživačkog interesa?

- Nažalost, stanje menadžmenta i organizacije u javnim i komunalnim djelatnostima te općenito u tvrtkama/organizacijama u državnom i javnom vlasništvu daleko je gore od stanja u gospodarstvu. To je u prvom redu rezultat lošeg "odrađivanja" vlasničke uloge. Država, lokalna i regionalna administracija loše obavlja svoju ulogu vlasnika. Politički kriteriji dominiraju kao kriteriji dolaska i o(p)stanka na rukovodnim pozicijama, pa ti rukovodioci uglavnom nemaju karakteristike (a često ni ovlasti) menadžera. U javnim i komunalnim djelatnostima, zdravstvu, obrazovanju, kulturi, a pogotovo u javnoj administraciji, nema profesionalnih i školovanih menadžera. Zato i ne treba čuditi da je u tim djelatnostima organizacija i kontrola rada često loša, korištenje resursa neracionalno, a rezultati daleko lošiji od onoga što bi ove djelatnosti trebale i mogle davati kao usluge građanima i društvu.

Nije lako biti uspješan menadžer, posebno u Hrvatskoj, no kakve su perspektive u budućnosti, hoće li potražnja za kvalitetnim menadžerima rasti?

- Rekao bih, osim onoga što ste već rekli - stalnog učenja, stjecanja novih znanja i iskustava - za kvalitetnog menadžera potrebna je još kombinacija kvalitetnog vlasnika (vlasnika koji je svjestan potrebe i uloge profesionalnog menadžera), i osobnih kvaliteta (osobnog integriteta i jake profesionalne etike). Kako u svakoj lošoj stvari ima i ponešto dobrog, tako se može reći da u Hrvatskoj ne samo da ima potrebe, nego ima i perspektive za kvalitetne menadžere. Relativno (a prema nekim aspektima i apsolutno) loše stanje kakvo je danas, otvara prostor onima najboljima i najodlučnijima. A potražnja za kvalitetnim menadžerima će rasti, jer je to jedini način da naša zemlja održi korak s Europom i svijetom.

ULAGANJE U PROMJENE
Ekonomski razvitak treba pratiti i odgovarajuća razina menadžmenta. Imamo li s te strane razloga za optimizam u idućoj 2019. godini, za veći "uzlet" menadžmenta u RH? Dojam je kako u nas menadžerstvo još nije postavljeno na zdrave temelje, da se tako izrazim?

- Ne bih se baš nadao naglom "uzletu". Menadžerstvo u cjelini još nije postavljeno na dobre temelje i ne očekujem da će se u idućoj godini stvari značajnije (a još manje radikalno) promijeniti nabolje. Najveće promjene i napredak očekujem u gospodarstvu, gdje će se zbog pritiska globalnog tržišta i nezaustavljivih procesa integracije u evropske i svjetske gospodarske tokove poslovanje, a time i menadžment, morati unaprjeđivati. I hoće. Nažalost, to nije dovoljno, jer konkurentnost gospodarstva ne ovisi samo o njemu, nego o dobroj organizaciji i upravljanju svim društvenim procesima. Gospodarstvu, da bi bilo konkurentno, treba dobro obrazovanje, dobro i efikasno sudstvo, policija, zdravstvo, javna uprava …

I tu opet dolazimo do područja gdje nam je menadžment najslabiji - javnih djelatnosti i državne administracije u najširem smislu. Na tom području, nažalost, ne očekujem da će se u 2019. nešto bitno promijeniti nabolje. Za to je potrebno mnogo više ne samo političke volje i promjene političkih stavova i načina ponašanja, nego i promjene širih društvenih vrijednosti. Ali, ako se želi ulagati u promjene, onda treba najviše ulagati baš tamo - u unaprjeđenje organizacije i menadžmenta u javnim djelatnostima i državnoj, regionalnoj i lokalnoj administraciji. A to, između ostaloga, znači i više ulaganja u obrazovanje menadžera (i) za menadžment u ovim područjima.(D.J.)
Možda ste propustili...

DAN PLANETA ZEMLJE: VEDRAN OBUĆINA O VJERSKIM ZAJEDNICAMA I EKOLOGIJI...

Ekološka je kriza prije svega duhovna kriza čovjeka

Najčitanije iz rubrike