Nekoliko tisuća kuna stipendije mjesečno, još vrjednije edukacije i usavršavanje, a nakon studija i sigurno zaposlenje uz iznadprosječne plaće nudi se na svakom koraku osječkim studentima u IT-u, najbrže rastućoj i najperspektivnijoj grani industrije na našem području. Rezultat je toga da sve veći broj diplomanada, čak i nastavničkih smjerova informatike i matematike, posao radije pronalazi u privredi, a ne u školi, za što su se primarno i obrazovali. Obvezna informatika ušla je ove godine u 5. i 6. razrede, a namjera je Ministarstva obrazovanja da zaživi u svim razredima - kadra će trebati i više nego inače, pa se nameće pitanje - tko će predavati ako svi odu u realni sektor? Nastavnike će se tražiti povećalom.

Posve je legitimno ono što gospodarstvenici nude, a neizbježno je da će se u sustavu obrazovanja nešto hitno morati promijeniti kada su u pitanju plaće, inače u školama neće imati tko raditi, smatraju naši sugovornici, stručnjaci iz obrazovanja i IT-a! Prema istraživanju koje je lani provela zagrebačka tvrtka Degordian, u Hrvatskoj je prosječna plaća najtraženijeg zanimanja u IT branši - programera 8560 kuna neto, 44 posto veća od prosječne hrvatske plaće, dok mnogi zarade i više.

- U početku smo imali nastavničke smjerove Matematike i Informatike. Kad smo 2004./2005. krenuli s Financijskom matematikom i statistikom, koja u startu nije bila prepoznata u privredi, u načelu su se svi naši bivši studenti zapošljavali u nastavi. Sada se događa obrnuto – većina završenih studenata zapošljava se u realnom sektoru, uključujući i one koji su završili nastavnički smjer, postotak takvih veći je od 60 posto – kaže Kristian Sabo, pročelnik Odjela za matematiku Sveučilišta u Osijeku, gdje su u suradnji s IT stručnjacima iz udruge Osijek Software City lani razvili novi smjer - Matematiku i računarstvo. Dodaje, sve je to i očekivano, jer plaće su u privredi puno bolje od onih u prosvjeti. Potražnja je velika, a nedostatak kvalificirane radne snage u informatičkom sektoru u Osijeku kroničan pa se u nestašici zapošljavaju i stranci. Upravo je to ovih dana potaknulo Denisa Sušca, direktora višestruko nagrađivane tvrtke Mono, nedavno proglašenoga menadžerom godine, da počne stipendirati najbolje studente Odjela za matematiku bez obzira na usmjerenje, s primamljivih tri tisuće kuna mjesečno.

- Situacija je takva da ćemo vjerojatno u budućnosti biti sve uskraćeniji i morat ćemo se snalaziti na sve moguće načine – govori Sušac.

A to već i rade. U osječkim IT tvrtkama zaposlenike se drži kao kap vode na dlanu - osim velikih plaća (koje, naravno, idu s iskustvom i projektima), mogućnosti brzog napredovanja i kontinuiranog usavršavanja, IT-ovci imaju i druge pogodnosti kao što su bonusi i nagrade za trud, a često se umjesto za novčane nagrade radije odlučuju za slobodan dan ili dodatne dane godišnjeg; tu su i skupa računala i mobiteli, putovanja, team buildinzi, a u nekim se tvrtkama šuška i o subvencioniranju stambenih kredita zaposlenicima.

S tri tisuće kuna ICT studente stipendiraju i PBZ i Fina, 2300 kuna stipendije daje osječki Institut RT-RK isključivo studentima FERIT-a, Inchoo želi stvoriti stručnjake kroz besplatne vrijedne edukacije... Tijekom primanja stipendije studenti su obvezni raditi na konkretnim projektima u tvrtkama i kasnije kod njih zasnovati radni odnos, a tvrtke na taj način žele iskonvergirati stručni kadar baš za svoje potrebe.

U Osijeku unutar udruge Osijek Software City djeluje tridesetak IT tvrtki uže ili šire specijaliziranih za određena područja, u čemu su prepoznati ne samo u Hrvatskoj nego i svijetu - tu su Five i Cobe za mobilne aplikacije, Mono za web, Void za videoigre, Inchoo za web-trgovinu... Najmanje toliko natječaja gotovo uvijek otvoreno je u Osijeku – produkcija je, kažu nam u predsjedništvu Udruge, glavna, pa se traži najviše developera – od programera mobilnih aplikacija i weba preko projektnih menadžera do supporta.

Što država i Ministarstvo obrazovanja koje se sve više okreće IT-u trebaju napraviti da bi zadržali i privukli nastavnike u škole i nije teško pitanje, smatra Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City i voditelj ljudskih resursa u tvrtki Cobe. Najveći je problem u javnoj upravi, u koju ulaze i škole, ocjenjuje Jurlina, što oni koji se trude nisu nagrađeni, dok se istovremeno ne destimuliraju oni koji ne rade dobro ili rade nedovoljno – a sve se to podrazumijeva u IT-u, gdje su proaktivnost i trud top-prioritet.

- Generalno, u prosvjeti hitno treba podići plaće i uvesti ono što cijela javna uprava nema, a mi imamo - to je nagrađivanje i kažnjavanje. Svi znamo profesore koji bi zbog proaktivnosti, truda i rada koji ulažu trebali imati dvostruko veću plaću, ali nažalost, ima i onih koji i sadašnju plaću zapravo ne zarade, odnosno "reda radi" odrađuju svoj posao, ne pripremajući se za nastavu, što se loše odražava na učenike. Svakom entuzijazam nakon nekog vremena splasne ako rezultati njegova rada i truda nisu valorizirani i radi za istu plaću kao netko koga baš nije briga – ističe Jurlina.

Dodaje da nema smisla stavljati naglasak na informatiku u školama ako i nastavnici neće biti kompetentni - oni bi svoje znanje trebali dopunjavati i osvježavati onim u realnom sektoru, koje će steći edukacijama u tvrtkama. Takve su se edukacije ljetos održavale u Osijeku za nastavnike iz Slavonijei Baranje, a želja je OSC-ovaca da njihovu važnost prepozna i lokalna samouprava, bar financiranjem putnih troškova nastavnicima koji su spremni svoje vrijeme potrošiti za boljitak djece.

- Proaktivnim nastavnicima treba iskazivati veće poštovanje, jer ako imamo loše nastavnike u školama, ali i na fakultetima, zbog toga što su loše plaćeni i demotivirani, imat ćemo i loše studente, a u konačnici i zaposlenike, a to nikome nije cilj – zaključuje Jurlina.