Ni jedan vrt ne može postići potpun sklad i ljepotu ako nije oplemenjen ukrasnim grmljem. Ma koliko bio načičkan stablašicama, trajnicama ili ljetnim cvijećem, vrt nikako neće biti skladan i lijep bez grmlja. Grmlje u vrtu potrebno je i kao vizualni prijelaz s niskog raslinja k višem, sve do stablašica.

No, natrpano grmlje, zasađeno bez reda, neće stvoriti sliku ljepote našeg vrta. Ono mora biti planski i skladno zasađeno. Upravo tako da je bilje usklađeno prema boji cvijeta, obliku i habitusu biljke i lista te po vremenu cvatnje. Nama su svakako najpoželjnije one grmovnice koje cvatu duže, prema mogućnosti tijekom cijelog ljeta, neke čak i tijekom zime. Tako dobivamo različitost cvjetnih skladbi ugodnih oku. Grmovi su poveznica između niskog i visokog bilja te samim time stvaraju ljepotu povezanosti, a svojim rastom i oblikom sakrivaju ili pak mogu ublažiti arhitektonski nesklad u okolišu.

Razno ukrasno grmlje, pa čak i ono s obilnom cvatnjom, možemo koristiti za sadnju i stvaranje te oblikovanje živice. No neke od njih nije moguće koristiti za živice - oleandar, budleja, jorgovan, jarnica (kalistemon), mirta, planika, poinciana i mnogo drugih. No, ipak, veliki broj intenzivno cvatućeg grmlja možemo koristiti i za sadnju i formiranje živice. Među takve možemo svrstati forziciju, neke spireje, japansku dunju, pajasmin, potentil, zanovijet i druge. Ipak, svoju punu ljepotu grmlje dočarava u svom prirodnom rastu. Dakle, prirodno rastuće je najljepše.

Pri slaboj rezidbi nepravilno orezano grmlje za živicu često može djelovati posve neskladno, pa čak i ružno. Stoga je za formiranje živice od bogato cvatućeg grmlja potrebno dodatno znanje i stručnost. Ipak, i od grmlja koje ne možemo koristiti za rezanu živicu kao i od onog od kojeg to možemo napraviti, možemo svejedno formirati prirodne živice ili zaslone, na način da ih pustimo prirodno rasti i samo im prema potrebi orezujemo ili prikraćujemo poneke grane. Tako od viših bogato cvatućih grmova možemo formirati i vrtnu zavjesu ili nizak cvatući drvored.

Na sve to moramo računati pri odabiru grmlja za uređenje našeg vrta. Odabir će nam uvjetovati i visina koju pojedinačni grm dosegne u svojoj punoj raskoši. Pri sadnji moramo paziti da ne sakrijemo niže grmlje nepravilnom sadnjom iza višeg.

Moramo znati koje ćemo grmlje upotrijebiti kao podrast velikim stablašicama. Svakako nam broj grmova uvjetuje sama veličina vrta. Ne bismo smjeli saditi gusto i natrpano jer će već za nekoliko godina to postati neugledna gusta šuma makije, koja nikako neće dolaziti do izražaja svojom ljepotom.

Prije sadnje dobro provjerimo, a i pri kupnji, jesu li naše grmovnice odgovarajuće kvalitete i sukladno razvijene u skladu s godinama koliko su stare. Biljke moraju djelovati živo, veselo, ne smiju biti u preraštenoj posudi, boja lista i habitus moraju biti u vrlo dobroj kondiciji. Ako smo odabrali takve biljke, onda počinjemo sadnju. Svaku sadnicu moramo pregledati te odrezati polomljene grančice, prikratiti višak žila i biljka je pripremljena za sadnju. Rezidbu i prikraćivanje moramo obaviti oštrim nožem ili škarama, tako će glatko napravljene rane lakše zarasti, a ono nagnječeno rezidbom počet će propadati, što može prouzročiti i propast cijelog grma. Za zahtjevnije sadnice pri pripremi rupe za sadnju nabavljamo gnojivo i pri sadnji ga pravilno primijenimo i unesemo u tlo. Sama veličina sadne jame ovisna je o veličini korijenove bale, odnosno veličini posude u kojoj je grm dosad rastao. Svakako sadna jama mora biti šira od grumena sa žilom u cijelom svom okrugu najmanje za širinu noge, da bismo po sadnji mogli kvalitetno nagaziti zemlju oko sadnice, čime osiguravamo gotovo siguran prijam sadnice.

Jame mogu biti okrugle, a i četvrtaste. Oblik jame ne utječe na uspjeh prijma biljaka, nego samo pravilna sadnja.

Ako sadimo ukrasno grmlje kao živicu, prirodnu živicu ili zavjese, tada je sklop sadnje gušći, ali opet s obzirom na kasnije razrašćanje bilje ne smije biti preveliko, taj nam razmak određuje kasnije veličina biljke na koju moramo računati. Sadimo li grmlje za rezanu živicu, sklop sadnje je gušći i o gustoći sadnje ovisit će nam i gustoća živice. Prerijetko zasađena živica nikada se ne može popuniti i dobiti željenu formu, stalno ostaje polugola, "propuhasta" i neugledna. Ipak, poštujući pravila sadnje i odabir, uz malo truda zasigurno ćete stvoriti prekrasne živice od bogato cvatućih grmovnica, skupine grmlja ili pak pojedini grm kao samostojeći dekorativni element u vrtu.J.Kn.