Generalni konzulat Mađarske u Osijeku, Katedra za mađarski jezik i književnost Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Mađarski KUD Népkör iz Osijeka, prigodnim su programom u utorak svečano obilježili 62. obljetnicu Mađarske revolucije i borbe za slobodu 1956.

Program je započeo zajedničkim podizanjem zastave Mađarske revolucije na Trgu Ante Starčevića s predstavnicima Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Demokratske zajednice Mađara Hrvatske. ‘‘Ovo je jedan od najvećih mađarskih nacionalnih praznika jer na današnji je dan 1956. godine mađarski narod ustao protiv komunističkog režima, koji je mnoge od njih poslao u zatvor i u radne logore. Prosvjednici su izrezali komunističke simbole s mađarske zastave te su, u znak slobode, podigli u zrak zastavu s rupom u sredini‘‘, rekao je generalni konzul Mađarske u Osijeku Antonio De Blasio. Predsjednik MKUD-a Népkör Danijel Magdika rekao je kako je 23. listopada 1956. praktički bio nastavak Revolucije u Mađarskoj iz 1848. godine, kada se mađarski narod, a pogotovo avangarda, također borio za svoja prava. ‘‘Obje su revolucije, nažalost, neuspjele i ugušene u krvi. Svake godine obilježavamo ovaj dan prisjećajući se žrtava, a ovo je treća godina zaredom kako, na inicijativu generalnog konzula, na glavnom osječkom trgu podižemo poznatu revolucionarnu zastavu s rupom u sredini‘‘, rekao je Magdika, jedan od suorganizatora jučerašnjeg programa.Podizanju zastave nazočio je i osječki gradonačelnik Ivan Vrkić. ‘‘Koristim ovu priliku da svim Mađarima čestitam ovaj državni praznik, značajan kako za Mađare u Mađarskoj, tako i za mađarsku zajednicu u Osijeku, koju posebice poštujem i s kojom izvrsno surađujemo. Činjenica da se prisjećamo 1956. godine dokaz je da su i u ona vremena naši susjedi, pod socijalizmom, imali snage doći do tračka slobode i liberalizacije. Iako je kratko trajalo, taj je događaj na ponos mađarskom narodu‘‘, poručio je Vrkić.Obilježavanje 62. obljetnice Mađarske revolucije nastavljeno je na Filozofskom fakultetu Osijek svečanim programom Katedre za mađarski jezik i književnost. Tijekom poslijepodneva počast žrtvama odana je polaganjem vijenaca i nastupom Mješovitog zbora Népkör kod spome- ploče na vili Pauline Hermann (Mačkamama), u čijoj se blizini, 1956. godine, nalazio sabirni logor za izbjeglice Mađarske revolucije. Predstavljanjem hrvatskog izdanja knjige Lászla Debreczenija pod nazivom ‘‘Lutanja jednog medicinara u zemlji kaznionica‘‘ i nastupom spomenutog zbora u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Republici Hrvatskoj na Drinskoj ulici, prigodni je program obilježavanja godišnjice jednog od najvećih događaja iz novije mađarske povijesti priveden kraju. D. Miklić