VINKOVCI - U organizaciji Centra za znanstveni rad iz Vinkovaca Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima održana je književna tribina ''Petar Šegedin, o 20. godišnjici smrti''.

Na tribini su sudjelovale doc. dr. Marica Liović i Ivana Heffer Rakonić, koje su vinkovačkoj publici predstavile svoje istraživanje ''Petar Šegedin, dvadeset godina poslije'', te dr. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra, koja je govorila o temi Šegedinovi ''Osamljenici'' između tradicije i modernosti.

- Ova obljetnica važna nam je kako bismo se prisjetili hrvatskih književnih veličina. Petar Šegedin šest je desetljeća bio aktivan u hrvatskom kulturnom, javnom i književnom životu. Napisao je cijelu biblioteku knjiga, a osim toga jako se mnogo zauzimao i za dignitet koji treba imati hrvatska književnost. Podigao je hrvatsku književnost na razinu 'europske' i zbog toga je zavrijedio da obilježimo dvadesetu godišnjicu smrti i da se podsjetimo te naše književne veličine - rekla je dr. Anica Bilić.

U svom istraživanju o Petru Šegedinu doc. dr. Marica Liović i Ivana Heffer Rakonić govore o tome koliko hrvatska kulturna javnost drži do svojih veličina, a izdvojile su bitne točke njegove biografije, posebice kada je riječ o javnom djelovanju. Istaknule su i važnost Petra Šegedina za ovaj naš kraj jer, kako je rečeno, Petar Šegedin nije zavičajni pisac, on je hrvatski akademik koji je svojim djelom znatno nadrastao onu svoju sredinu iz koje je potekao.

- U svome istraživanju izdvojile smo bitne točke njegove biografije, posebice kad je riječ o javnom djelovanju, dakle 1945. godine u jeku socrealizma Petar Šegedin objavljuje djelo koje je potpuno izvan vladajuće struje. Osim toga, 1949. godine na drugom Kongresu hrvatskih književnika, mnogo prije Miroslava Krleže, ustaje javno i nedvosmisleno protiv socrealističke poetike. Sljedeća bitna točka je 1967. godina i Šegedinov prinos u obličenju, a i u potpisivanju Deklaracije o položaju hrvatskog jezika, zatim njegovo sudjelovanje u hrvatskom proljeću 70-ih godina te na kraju 1991. godine kada jasno ustaje i jedan je od najpoznatijih govornika uz Vladu Gotovca, kad je riječ o borbi riječi protiv barbarogenija. Ono što svakako nije dobro, Petra Šegedina nema na državnoj maturi, nema ga na policama u knjižnicama. Kada bi se Petar Šegedin vratio u škole, onda bi se govorilo o njemu, onda bi i njegovo književno djelo živjelo kao i sam Petar Šegedin - rekla doc. dr. Marica Liović s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

U glazbenom programu sudjelovali su soprani Marija Jurić i Sara Rimac te Ana Jović na klaviru (učenicu klavira pripremila prof. Željka Berić) iz Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci. Mentor je prof. Sanja Čurko. M. Kokaj