Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca iskazala potrebu članova za zapošljavanjem, Vlada Republike Hrvatske 2. kolovoza usvojila je Odluku o izmjenama i dopunama odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. godinu. Kvota je nadopunjena novim povećanjem broja dozvola za novo zapošljavanje stranaca za 3269 dozvola i to u osam različitih djelatnosti.

Najviše ih se potražuje u graditeljstvu, gdje je dostupno čak 11.755 dozvola te u ugostiteljstvu gdje je odobreno 7930 dozvola. Od tog broja ukupno 191 dozvola izdana je u PU osječko-baranjskoj i policijskim postajama koje su u njezinu okruženju, a riječ je o dozvolama za boravak i rad prema godišnjoj kvoti iz 2018. godine. Među onima koji su zatražili dozvole je i jedna osječka građevinska tvrtka od čije suvlasnice (koja je željela ostati anonimna) doznajemo da već neko vrijeme imaju zaposlenih nekoliko državljana Bosne i Hercegovine.


- Nismo mogli pronaći dovoljno radne snage i ljude određenih kvalifikacija pa smo morali potražiti radnike iz susjedne BiH. Kako je kod njih još gora situacija nego kod nas, rado su prihvatili poziv i zaposlili su se. Obavljaju sve zadatke kao i bilo koji drugi naši radnici iz Hrvatske i vrlo smo zadovoljni, a vjerujem i oni – ispričala je naša sugovornica, dodajući da im je u planu zapošljavanje još radnika i to ne samo iz BIH, nego i iz drugih zemalja. Kako je broj kvota povećan, kaže, nada se da će ih uskoro naći.
I gledajući s pozicije stranog radnika, čini se da niti oni nemaju nikakvih primjedbi, dakako, sve dok poslodavac ispunjava svoje obveze. Tako je 37-godišnji M. R. (podaci poznati redakciji) zaposlen u jednom osječkom ugostiteljskom objektu već punih osam mjeseci. Bolji život nego u mjestu gdje živi nedaleko granice sa Hrvatskom, kaže, bio je glavni motiv da doseli u Osijek, iako je ondje radio u svojoj kuharskoj struci. Imao je sreće da ga je zapazio djelatnik ugostiteljskog objekta u kojemu trenutno radi i pozvao ga je, nakon što budu objavljene kvote za dozvole za rad stranaca, da doseli u Osijek i odmah započne s radom. Nije dugo trebalo da naš sugovornik to i realizira i pronađe stan nadomak svog radnoga mjesta. Atmosfera koju je zatekao prvoga dana, kaže, nije se promijenila do danas, a i financijska strana života, kaže, potpuno mu se promijenila.

- Plaća je kod nas bila znatno niža i puno više se radilo za manje novca. Želio sam doseliti u Osijek i započeti s radom i uspio sam ispuniti svoj cilj. Lijepo su me prihvatili, poslodavac ne pravi razliku između mene i djelatnika iz Hrvatske – ispričao je M. R., priznajući da nije ni mislio da će se tako dobro snaći u Osijeku. Upoznao je nove prijatelje, financijski puno bolje stoji nego ranije i kaže da je u potpunosti zadovoljan. Čini se ne samo on, nego i njegov poslodavac koji je, priča naš sugovornik, osim njega zaposlio još nekoliko djelatnika iz Srbije.
Inače, osim navedenih djelatnosti, potreba za zapošljavanjem stranaca izražena je i u brodogradnji, prometu, zdravstvu, prehrambenoj, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji te u poljoprivredi i šumarstvu. Inače, dio stranih radnika od ukupne kvote već je ili će tek završiti i na području Osječko-baranjske županije gdje je trenutno, prema podatcima koje nam je dostavio Andrija Makarijevski, viši stručni savjetnik u Odjelu za analitiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Osijek, potražnja za ukupno 8500 radnika.
- Ne vodimo evidenciju iz koje se zemlje radnici zapošljavanju, jer HZZ ne izdaje radne dozvole i ne određuje kvote. Nakon što u MUP-u reguliraju boravište i radnu dozvolu, strani radnici imaju jednaka prava kao i ostali zaposleni prema Zakonu o radu i Ugovoru o radu - odgovara Makarijevski.