Gradonačelnik Ivan Vrkić ovog proljeća uputio je zamolbu Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo da ubuduće izbjegavaju sadnju breza, i to zbog opetovanih pritužbi građana na to za neke alergeno stablo. To nam je potvrdila i viša stručna suradnica u ovom gradskom odjelu, mr. sc. Jasenka Vizentaner, koja kaže kako je intencija da se osim breza više ne sade ni obična smreka, orah i divlji kesten.

- Sugrađani su imali dosta pritužbi na breze, i to ne toliko zbog alergološkog faktora, nego zbog biotpada. Najprije su to njihove resice koje se sada rune, a u jesen je tu obilno opadanje lišća. No, s druge strane breza ima toliko nježno korijenje i ne čini nikakvu štetu podzemnoj infrastrukturi, krošnja joj je prozračana i ako se sadi ispred kuća ne guši dolazak svjetla, a vrlo je i jak čištač elektromagnetskog zračenja. Kada bi to sugrađani znali, možda bi joj bili skloniji - uvjerena je Vizentaner, koja napominje i kako će breze ostati samo na Vukovarskoj ulici, a posljednje mladice posađene su uz spomenik kardinalu Alojziju Stepincu na Gajevom trgu.

Zanimljiv je i utjecaj globalnog zatopljivanja na neke autohtone vrste.

- Sugrađani često pitaju zašto ne sadimo neke stare vrste, ali nama se događa da zbog promjene klime i općeg zatopljavanja imamo problem da nam se lipe i javori suše. To je nešto što se nije događalo posljednjih tisuću godina. Upravo zbog toga moramo prilagođavati i sadnju stabala u Osijeku. Što se tiče smreka, one imaju veliku krošnju na visini, a kod oluja to postaje vrlo opasno. Slična je stvar i s orahom, a plodovi mogu praviti štete na vozilima i ozlijediti bicikliste. Kod divljeg kestena imamo problem s moljcem minerom. Sada nekako forsiramo kopriviće, koji su tipčni za Osijek te ukrasne trešnje - zaključuje Vizentaner. N. Z. Eberhard