Regija
GEOLOŠKA BAŠTINA TURISTIČKA ATRAKCIJA

Našička geološka staza uredit će se za turiste
Objavljeno 18. srpnja, 2018.
Projektom PD-a Krndije revitalizirat će se staza koja postoji još od 2002.
NAŠICE

Zub kutnjak nosoroga, zub morskog psa te ostaci školjaka, puževa, vapnenačkih algi i drugih fosilnih ostataka organizama koji su nekada živjeli na našičkom području, danas se čuvaju u Zavičajnom muzeju Našice i dostupni su posjetiteljima.


Osim ostataka našičkog nosoroga i morskog psa, tih jedinstvenih nalaza otkrivenih pukom slučajnošću iz dubina pijeska te naslaga glinovitog lapora i vapnenca, gdje se danas obavljaju iskopi sirovine za Našicecement d.d., Našice će široj javnosti pokazati i geološke lokalitete, a koji su do sada bili poznati i dostupni stručnjacima. Istina, geološkim osobitostima Našice su se već podičile prije 16 godina kada su, u povodu 80. obljetnice planinarstva u Našicama i 40. godišnjice djelovanja našičkog Planinarskog društva Krndija, ustanovile Našičku geološku stazu.

Staza duga 15 km

Riječ je o stazi koja vodi kroz sjeveroistočne predjele Krndije i većim dijelom slijedi markiranu trasu Našičkog planinarskog puta. Prolazi područjem koje čine metamorfne, sedimentne i vulkanske stijene. Staza ima poučni karakter i utemeljena je s namjerom da približi dio geološke baštine, omogući stjecanje znanja o Krndiji, vrhovima njezinih stijena te starosti i načinu postanka. Staza nije važna samo planinarima nego i geolozima, biolozima, geografima, šumarima i ekolozima. Duga je 15 kilometara i proteže se od sela Seone do Gradca Našičkog. Može se prohodati za sedam do osam sati, uz kraće odmore i zadržavanja na geološkim točkama. Na stazi se nalazi 12 odabranih, stručno obrađenih i obilježenih geoloških lokaliteta (točaka). PD Krndija i Zavičajni muzej tada su, 2002. godine, izdali vodič o Našičkoj geološkoj stazi.
Upravo zahvaljujući opet planinarima i projektu Obnova Našičke geološke staze, za koji su dobili 500.000 kuna iz fondova EU, njezina će revitalizacija otvoriti novi turističko-edukativni potencijal Našica.
- Zahvaljujući odobrenju ovog projekta, Našice će pokazati svoje geološko blago, a Našička geološka staza bolje će se valorizirati i prezentirati s ciljem razvoja turizma. Poprimit će jednu novu dimenziju. Krndija, kao jedna od najstarijih planina ovog dijela Europe, ali i našički kraj, u konačnici će dobiti turistički potencijal za privlačenje planinara, izletnika i zaljubljenika u prirodu, koji će moći uživati u prirodnim, kulturnim i geološkim fenomenima Krndije. U konačnici, ovaj projekt pridonijet će povećanju javne svijesti o važnosti prirodne vrijednosti te povećanju privlačnosti obilaska - rekao je Hrvoje Tržić, predsjednik Planinarskog društva Krndija, koje je iniciralo i osmislilo projekt, a u pripremi je pomogla Našička razvojna agencija NARA d.o.o.
Geoturizam

Riječ je o projektu unutar kojega je planirano postavljanje informativno-edukacijskih ploča s QR kodovima na svih 12 geoloških lokaliteta i klupa. Postavit će se geološki stup - informativna ploča u središtu Našica.
- Kroz projekt obnove Našičke geološke staze postavit ćemo i karte s planinarskim stazama te urediti prilaze nadstrešnicama i vidikovcima. Projekt je koristan dodatak radu planinarskog društva i promociji Našičke geološke staze - objašnjava Tržić. Projekt je prepoznat kao moguća cjelogodišnja atrakcija i potencijal u razvoju turizma u Našicama, posebice u nadolazećem obliku turizma - geoturizam.
Prema riječima direktora Turističkog ureda u Našicama Srečka Perkovića, projekt Obnova Našičke geološke staze edukativan je i zanimljiv te prikladan za turističku valorizaciju.
- Grad Našice kao turistička destinacija prepoznaje snagu u prirodnom okruženju i ljepotama te bogatoj kulturnoj baštini. Podržavamo sve projekte koji valoriziraju baštinu i stvaraju nov i vrijedan sadržaj za Našice u cjelini - komentirao je Srečko Perković.
Potencijal koji krije Našička geološka staza zaista bi mogao, ako mu se na pravi način pristupi i u konačnici se realizira, biti atrakcija širih razmjera jer imati u svojem dvorištu pretpovijesnog, autohtonog, u ovom slučaju našičkog nosoroga i morskog psa, nije mala stvar.
Snježana Fridl
15

kilometara dugačka staza ima 12 geoloških lokaliteta, a uz kraće odmore može se prohodati za 7 do 8 sati
Zub izumrlog malog stepskog nosoroga
Zub kutnjak nosoroga vrste Dicerorhinus etruscus (Falconer) pronađen je u neposrednoj blizini puta koji vodi od sela Seone do izvora našičkog vodovoda, gdje se nalazila pješčara. Prema izgledu i građi zuba, nakon analize, akademik Mirko Malez je 1969. pretpostavio da je taj fosilni nalaz pripadao malom stepskom nosorogu, izumrloj vrsti iz razdoblja donjeg pleistocena. To razdoblje geološke prošlosti Zemlje datirano oko 728.000 godina prije Krista.
Možda ste propustili...

SANACIJA KROVIŠTA ZGRADE

Valpovo dobiva galerijski prostor

CENTAR ZA REHABILITACIJU "MALA TEREZIJA"

Prigodnim programom obilježen Dan ustanove

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MIRJAM JUKIĆ PROTIV BOLESTI S 1000 LICA

Zaplakala sam samo kada sam majci javila da imam multiplu

2

AMERIČKI SAN RAFAELA SPAJIĆA PRETVOREN U STVARNOST

Đakovčanin vještinama nogometa uči Amerikance od - LA-a do Havaja!

3

ZBOG VLAGE STANARI SE POČELI ISELJAVATI

Obnavlja se zgrada s osam stanova u kojima žive liječnici